UNIT Croatia (United IT of Croatia) službeno je predstavljen danas u Zagrebu. Osim dekana FER-a Vedrana Bilasa i brojnih predstavnika renomiranih hrvatskih IT tvrtki, događanju je prisustvovao i ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan što je, kako je Bešlić istaknuo, pokazatelj jedne od ključnih odrednica u smjeru udruge - dijalog s državom.

'Europa više nije neovisna, mora postati samostalna. Želimo prodavati hrvatsku pamet za puno veću profitnu maržu. Naše strateške odrednice - želimo otvoriti dijalog, razgovarati sa znanstvenim institucijama i školstvom, s kreatorima politika. Želimo pripremiti hrvatsku IT scenu za iduće desetljeće, te pritom širiti znanje pojedinaca i tvrtki. Želja i cilj nam je u IT-u dostići BDP kojim doprinosi i turizam. Već smo dostigli prahrambenu industriju i svaka godina je bolja za industriju i udrugu.'

Ivan Bešlić, predsjednik udruge i operativni direktor Sofascorea, u velikom intervjuu za tportal govori o novom smjeru UNIT-a, izazovima domaćeg IT-a, razlozima stagnacije, digitalnoj suverenosti, važnosti suradnje s državom i nužnosti da prihvatimo umjetnu inteligenciju.

Za početak, kojom filozofijom se vodite kroz život i posao?

I poslovno i privatno tražim načine na koje promijeniti ustaljene obrasce koji nemaju smisla. Kontinuirano gledam oko sebe što može biti bolje. Pokušavam svaki dan unaprijediti nešto malo ili nešto veliko te u vrijeme u kojem mogu biti aktivan i u kojem imam slobodnog vremena želim biti maksimalno efikasan i produktivan, ali želim si ostaviti i slobodno vrijeme za odmor i opuštanje.

Već godinu dana na čelu ste hrvatske udruge nezavisnih izvoznika softvera, sada već bivšeg CISEx-a. Što se sve u tih godinu dana postiglo, jeste li zadovoljni dosad napravljenim te ciljevima koje ste postavili, i dugoročnim i kratkoročnim?

Proširili smo krug članstva na cjelokupnu IT zajednicu, uključujući obrazovne institucije. Organizirali smo niz edukacija i meetupova ne samo u Zagrebu, već i u Splitu, Osijeku te Varaždinu u suradnji s FOI-jem. Hrvatska nije samo Zagreb. Kad izađemo iz glavnog grada, bolje osjećamo puls cijele industrije. Ovakvi događaji pomažu nam prepoznati specifične izazove i prilike u različitim dijelovima zemlje. Otvorili smo i razgovore s kreatorima politika.

Donijeli smo novu strategiju temeljem rezultata ispitivanja članstva. Rekao bih - dobar početak.

O UNIT-u

Tko sve danas čini vodstvo UNIT-a? Kakve su bile želje članova oko promjena u udruzi?

U vodstvu udruge su outliersi - osnivači uspješnih hrvatskih tvrtki. Tu su Antonio Perić-Mažar (Locastic), Vlatko Vlahek (Prototyp), Sven Marušić (Orangepill) i Frane Borozan (Syskit).

Svijet se mijenja, moramo i mi. Članovi su podržali iskorak, prepoznali su da je nakon 15 godina rasta i ekspanzije došlo vrijeme za redefiniranje. Kroz anketu su vrlo jasno pokazali u kojem smjeru vide daljnji razvoj udruge.

Koliko danas članova imate? Kakvi su lani bili rezultati?

Imamo približno 300 tvrtki članica, gotovo cjelokupnu hrvatsku IT scenu, a odnedavno su nam članovi i obrazovne institucije, primjerice FOI. Iako je udruga osnovana primarno za izvoznike hrvatskog softvera, imamo sve više tvrtki koje rade unutar naših granica. Imamo i one koji rade pametna hardverska rješenja, tako da fokus više nije isključivo na softveru.

Vezano za poslovne rezultate, imali smo rast prihoda i rast broja zaposlenih oko pet do deset posto, no tek ćemo za nekoliko tjedana vidjeti koja je razina profitabilnosti jer imamo određeni strah da je zbog znatnog povećanja troškova, rada i svih ostalih usluga pala profitabilnost cijelog sektora.

Imate i novo ime – UNIT. Zašto UNIT, koja je nova strategija te kakvi su ciljevi i planovi?

Nova era udruge ima novi smjer i novo ime. Dosadašnji naziv bio je usko vezan imenom uz izvoznike softvera. S obzirom na to da smo sada ujedinili čitav sektor, naziv UNIT odlično reprezentira smjer i vrijednosti kojima ćemo se voditi.

Udruženi možemo napraviti značajnije iskorake, posebice u vidu nastalih geostrateških promjena koje će od Europe zahtijevati da razvije svoje sustave i softvere te da ne bude ovisna o znanju drugih kontinenata. Velika su sredstva na raspolaganju, a mi moramo pronaći način da uzmemo dio kolača.

Do kraja godine želimo još aktivnije sudjelovati na događanjima koja povezuju sektor, želimo u dijalogu s državom sudjelovati u donošenju novih pravilnika i zakona. Želimo stvoriti vrhunsku zemlju za kvalitetan kadar koji će nastaviti graditi hrvatske IT tvrtke, za koje očekujemo da će u BDP-u dostići turizam jer već sada gospodarski sudjelujemo na razini prehrambene industrije.

O domaćoj IT industriji

Koji su po vama danas ključni problemi hrvatske IT industrije, a koje biste svijetle točke izdvojili?

Hrvatska IT industrija postala je vrlo slična apartmanizaciji koju smo doživjeli na obali. Imamo jako puno malih tvrtki i tvrtki do petero zaposlenih. Te tvrtke gotovo uvijek prodaju svoje radne sate, naplate određenu maržu, ali one ne stvaraju značajnu dodatnu vrijednost koja može donijeti velik profit u državu.

Kao svijetle točke pohvalio bih 20-30 tvrtki koje su izrasle zahvaljujući vlastitom znanju, gotovo sto posto izvoze i u ovom trenutku rade s najjačim brendovima na svijetu. To je dokaz da se može, no istovremeno moramo pronaći model kako da pomognemo malim tvrtkama da se grupiraju, da naprave određeni kolektiv kako bi mogle ponuditi vrlo kompleksna i skupa rješenja.

Za velike natječaje i produkte na kojima se radi dug niz godina bitno je imati velike i stabilne tvrtke. Bitno je imati tvrtke koje i dalje mogu završiti taj projekt ako netko ode na bolovanje. Sada, u vrijeme stagnacije, u vrijeme značajnih izazova za europski kontinent, upravo će nam nedostajati takve velike tvrtke koje mogu izgurati vlastite projekte.

Je li se hrvatska IT industrija oporavila; kako biste ocijenili trenutno stanje? Je li industrija općenito prebrodila krizu ili nas čeka nova?

IT industrija u Hrvatskoj trenutno je u blagom rastu ili eventualno u stagnaciji. Trenutno pratimo i investicije što dolaze indirektno kroz projekte koje financira EU i smatram da će najnovija geostrateška zbivanja značajno povećati potrebu za uslugama koje se kontroliraju iz EU-a.

Politike će se htjeti udaljiti od softverskih rješenja koja su pod kontrolom drugih kontinenata i vjerujem da za našu industriju dolazi novi bum jer ćemo puno softvera na koji smo navikli zamijeniti europskim softverima i europskim rješenjima.

Pred nama je prilika koju treba iskoristiti radi dobrobiti cijeloga kontinenta, a koji nakon dugo vremena mora odlučivati sam o sebi i ne treba se prepustiti drugim snagama.

O umjetnoj inteligenciji

Umjetna inteligencija (AI) je nezaobilazna tema. Koristite li vi AI alate i ako da, za što?

Umjetna inteligencija postala je temeljni resurs i bez njega se ne može. Tko ga već nije počeo koristiti, kasni i riskira ostati daleko iza drugih. Oni koji to ne učine neće igrati nikakvu ulogu u svijetu koji dolazi.

Osobno imam nekoliko pretplata na AI alate. Koristim ih kako bih brzo došao do neke kompleksnije informacije. Koristim ih da bih brzo napravio određene grafike i analize ili čak da mi brzo zbroje sve radne sate zapisane kemijskom na bijelom papiru.

Potičete li korištenje AI alata? Kakva je po vama, kad govorimo o AI-ju, budućnost za IT, ali i ne-IT zanimanja?

Naravno, Sofascore je tu gdje jest jer ili kreira trendove ili ih među prvima prihvaća. Imamo tim koji je već duboko ušao u istraživanje AI alata, daju konkretne primjere drugim zaposlenicima i podučavaju ih kako da uz pomoć AI alata brže i kvalitetnije obavljaju posao.

Produktivnost tvrtki će narasti. U početku za 10 do 20 posto, a u narednim godinama možda govorimo o povećanju za dva do tri puta. Smatram da će to biznisima koji nemaju velike budžete omogućiti da dobiju softverska rješenja koja će im pomoći u radu. Primjerice, mala pizzerija će za korektan iznos moći dobiti sustav za naručivanje hrane i rezervaciju stolova. S druge strane, poljoprivrednik će možda uz pomoć umjetne inteligencije za ne tako velik iznos dobiti procjenu kada treba krenuti sa sadnjom, žetvom i kako mu vremenske prilike mogu utjecati na prinos.

Gledali smo nevjerojatan bum IT industrije, svjetske i domaće, a potom pad i velik broj otkaza. Na sve to došao je i AI – nedavno je šef jedne globalne tvrtke poručio menadžerima da, prije nego što zaposle ljude, trebaju provjeriti može li njihov posao obavljati AI. Što mislite o tome?

Ne postoji univerzalan odgovor. Tehnologija treba biti sredstvo, a ne cilj. Na kraju dana najvažniji kapital svake organizacije ostaju ljudi. Uvođenje AI alata može donijeti goleme prednosti, ali samo ako se primjenjuje pametno, odgovorno i u pravom kontekstu. Ono što funkcionira za jednu tvrtku može biti katastrofa za drugu. AI može povećati produktivnost, ali ne može zamijeniti viziju, intuiciju i odlučivanje, niti može samostalno graditi kulturu, odnose i povjerenje.

Vidjeli smo i konkretne primjere gdje je pretjerana automatizacija donijela više štete nego koristi. Primjerice jedna tvrtka otpustila je preko tisuću zaposlenika u supportu u call centru, da bi naknadno izjavili da je to bila greška i da ponovno zapošljavaju ljude umjesto AI alata. Odluke o uvođenju AI-ja moraju biti strateške, temeljene na stvarnim potrebama i dubinskom razumijevanju poslovnih procesa.

IT industrija od svog začetka kontinuirano raste, no u ovom trenutku taj rast je blaži nego što je bio 2020. Iako AI alati mogu pomoći produktivnosti, uvijek će biti ključna osoba, decision maker...

Tu je i carinski rat. Hoće li i u kojoj mjeri utjecati na IT industriju?

Carinski rat zbiva se između više polova globalno. On nije dobar za ukupnu globalnu ekonomiju, ali ga treba prihvatiti. Iz carinskog rata treba strateški procijeniti što nam je ključno. Europski kontinent i Hrvatska trebaju početi graditi svoj suverenitet i smatram da će europski i hrvatski developeri graditi rješenja za dobrobit Europe.

Naši developeri više neće toliko raditi na softverskim rješenjima za države drugih kontinenata. To će imati kratkotrajni negativni učinak na hrvatske tvrtke koje surađuju sa zapadnim zemljama, konkretno sa SAD-om. EU treba strateški početi financirati podatkovne centre u Europi, know-how u Europi, AI alate u Europi i ovo je jedinstvena prilika da izgradimo svoju neovisnost.

IT je u sklopu nacionalne Strategije pametne specijalizacije (S3 vertikala) dobio status strateške industrije. Što to znači i kakve koristi donosi?

Iako je vertikala S3 donesena prije godinu dana, početkom 2024., vidimo koliko će ona biti ključna za daljnji razvoj naših produkata i servisa. Vertikala S3 izgradit će potpune sustave, ključne za građane EU-a.

Nećemo više ovisiti o tome hoće li nam netko na drugom kontinentu ugasiti neku uslugu, tako da je ovo odličan alat, donesen strateški, točno prije brojnih geostrateških zbivanja koja su se nedavno dogodila. Vertikala S3 omogućit će da hrvatske tvrtke rade softvere za hrvatske i europske korisnike.

Gdje vidite sebe za 10 godina, a gdje hrvatsku IT industriju?

I dalje u Sofascoreu, ali u novim ulogama i novim izazovima. Očekujem da ću mentorirati sljedeće generacije menadžera i da ću im moći prenijeti kako smo partner Zlatko i ja izgradili tvrtku.

Optimist sam i kada je u pitanju hrvatska industrija. Ako se skupe pametne glave i djeluju udruženo, za deset godina vidim je kao moćnu i snažnu. Vidim industriju u kojoj je i značajan broj strane radne snage. Realnost je da će prazne studentske klupe nadomjestiti kvalitetni strani studenti koji će ostati u hrvatskim tvrtkama te će one uz pomoć stranih radnika graditi proizvode koje će koristiti Hrvati i drugi žitelji EU-a.

Kao što su Hrvati gradili gospodarstva Njemačke, Austrije i drugih europskih zemalja, vrijeme je i da mi iskoristimo taj potencijal za razvoj svoje industrije.