Matija Makoter, jedan od vodećih stručnjaka za CubeSat satelite u Hrvatskoj i hrvatski znanstvenik s CroCube misije, otkrio je kako brže i jednostavnije proizvoditi male satelite. U svom istraživanju, provedenom kroz rad na prvom hrvatskom satelitu CroCubeu, razvio je metode kojima se smanjuje broj dijelova, ubrzava sklapanje i povećava pouzdanost CubeSat satelita, priopćili su iz HISPACE-a
Svoje spoznaje Makoter je predstavio na prvom meetupu udruženja hrvatske svemirske industrije, HISPACE-a, u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu, gdje je premijerno, do detalja, otkrio kako od ideje do lansiranja razviti i izraditi satelit u Hrvatskoj. Ta su znanja dosad bila rezervirana samo za nacije s naprednim svemirskim industrijama. Obrana na Sveučilištu u Zagrebu
Kroz svoj rad na CroCubeu (ovogodišnjem finalistu tportalova izbora za Vizionar godine, u kategoriji tehnologija), Makoter je primijenio principe optimizacije proizvodnje i montaže CubeSatova, koji omogućuju smanjenje broja dijelova malih satelita s 81 na 61. 'Postigli smo povećanje efikasnosti montaže s 23,47 na 44,13 posto, što ubrzava proizvodni proces, smanjuje troškove izrade i povećava pouzdanost CubeSat satelita', kaže Makoter.
vezane vijesti
Svoje istraživanje dokumentirao je u diplomskom radu 'Aspekti oblikovanja i realizacije malog satelita', koji je prošle godine obranio na Sveučilištu u Zagrebu. To je prvi hrvatski znanstveni rad o hardveru u svemiru, koji je izravno povezan s projektom koji je dizajniran, sastavljen i dijelom proizveden u Hrvatskoj, kao i uspješno lansiran u orbitu.
U HISPACE-u, udruženju hrvatske svemirske industrije, navode da znanstveni i praktični radovi poput Makoterova otvaraju mogućnosti za razvoj novih hrvatskih svemirskih projekata.
Pet ključnih koraka izrade CubeSat satelita:
Projektiranje – Definiranje korisnog tereta (payloada), odabir komponenti i razvoj strukture satelita, pri čemu je korisno konzultirati stručnjake.
Izrada i montaža – Integracija sustava napajanja, računala, komunikacije i stabilizacije može se obaviti nakon adekvatne edukacije, a dijelovi se mogu kupiti i putem interneta.
Testiranje i registracija – Vibracijska ispitivanja, termalne simulacije i provjera rada u svemirskim uvjetima dio su procesa u kojem je već potrebno posegnuti za podršku stručnjaka, kojih sada ima i u Hrvatskoj. Osim toga, potrebne su odgovarajuće dozvole, poput one od HAKOM-a.
Lansiranje – Postavljanje CubeSat satelita u deployer rakete, poput Falcon 9 tvrtke SpaceX, dogovara se preko specijaliziranih posrednika. U slučaju CroCubea, to je bio njemački Exolaunch, koji posjeduje vlastiti deployer.
Prvi signal i operativna faza – Nakon izbacivanja iz rakete pomoću deployera, satelit uspostavlja komunikaciju preko zemaljske postaje i započinje svoju misiju. U Hrvatskoj su zemaljske postaje još u fazi izgradnje.
Hrvatska pridružena članica ESA-e
Prema podacima HISPACE-a, u Hrvatskoj danas djeluje više od 40 tvrtki koje razvijaju svemirske tehnologije te preko stotinu znanstvenika koji rade na istraživačkim projektima povezanim sa svemirom. Hrvatska je, zahvaljujući sporazumu koji je potpisalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, postala pridružena članica Europske svemirske agencije (ESA) i na putu je prema punopravnom članstvu, što će dodatno ubrzati razvoj novih svemirskih inicijativa.
Makoter je na HISPACE meetupu objasnio sve faze razvoja CubeSat satelita, od početne ideje do rada u orbiti.
'Iako su dijelovi satelita danas široko dostupni i mogu se naručiti putem interneta, sastavljanje i testiranje CubeSatova i dalje je složen proces, jer u svemir ništa ne može otići bez zaštite od radijacije, temeljitih testiranja, službene registracije i poštivanja niza procedura koje je svemirska industrija razvila', kaže Makoter.
Hrvatski stručnjak naglašava da je najvažniji dio svakog satelita njegov korisni teret (payload) – bez kojeg satelit ni nema svrhu.
Metoda razvoja industrije
'U slučaju hrvatskog satelita, korisni teret je znanstveno-istraživački modul AstroTron 1000, koji testira otpornost komercijalno dostupne elektronike na svemirske uvjete. AstroTron 1000 razvila je domaća tvrtka Pulsar Labs', kaže Makoter. Tportal je ranije pisao o Pulsar Labsu.
Na prvom HISPACE meetupu u Tehničkom muzeju okupilo se više od 40 posjetitelja – od profesionalaca u svemirskoj industriji do srednjoškolaca zainteresiranih za buduću karijeru u tom sektoru.
Bernard Ivezić, predsjednik HISPACE-a, istaknuo je da su CubeSatovi, poput CroCubea, dobra prilika za razvoj novih hrvatskih izvoznih proizvoda. Tumači da će AstroTron 1000, nakon testiranja u svemiru, postati prvi izvozni hardverski proizvod dizajniran i proizveden u Hrvatskoj.
'Tako se razvija industrija. Pruža priliku novoj generaciji stručnjaka da steknu praktična iskustva i tvrtkama da testiraju nove proizvode i dokažu se na tržištu', ističe Ivezić.
Ključno širenje znanja
Osnivači HISPACE-a, Tanja Prlenda Skenderija, Vedrana Radetić, Jakov Čudina i Bernard Ivezić, ističu da danas postoji mnogo više prilika za učenje o satelitima te da će ih biti još više kako se Hrvatska približava punopravnom članstvu u ESA-i. S tim se slaže i počasni predavač prvog HISPACE meetupa, Matija Makoter, koji se o CubeSat satelitima školovao u Hrvatskoj, Češkoj i Japanu, a sada to znanje prenosi dalje.
'Prilika u Japanu ponovno se otvorila, jer je u tijeku natječaj za CLTP14 program, koji nudi stipendije onima koji žele učiti o CubeSatovima. Sudionici mogu steći praktično iskustvo u svemirskoj industriji, povezati se s mladima iz cijelog svijeta koji dijele iste interese i doživjeti Japan iz prve ruke', zaključuje Makoter.
