S Ivanom Vidakovićem razgovarali smo neposredno prije početka petnaestog izdanja konferencije Windays, a ona će biti održana od 21. do 24. travnja u Umagu. Najveća domaća poslovno-tehnološka konferencija bila je povod, no dotakli smo se brojnih drugih tema.

Svojedobno ste u razgovoru za Mrežu rekli kako je stupanj političke volje najvažniji faktor hrvatske uspješne transformacije te kako jedino društvenim konsenzusom možemo naprijed u svijetlu budućnost. 

Od tada je prošlo pet godina. Kako vam stvari izgledaju danas? Smatrate li kako postoji barem nada da ćemo imati istovremeno i političku volju i društveni konsenzus? Ili je hrvatsko društvo osuđeno na to da tone sve dublje?

Teško mi je pogađati mogu li se obje stvari istovremeno poklopiti, ali i dalje vjerujem da jedino izvršna vlast može inicirati promjene (zato što je izvršna), a da Hrvatska bez čvrste, dugoročne strategije, usuglašene od svih dionika, nema velikih izgleda u budućnosti.

Količina i brzina promjena koje se globalno događaju je nevjerojatna, a novi modeli poslovanja upravo frapiraju svojim remetilačkim faktorom postojeće modele poslovanja.

Samo dva primjera pokazuju obime tih promjena. Jedan je Uber, tvrtka (ili bolje reći mobilna aplikacija) koja se bavi alternativnim transportom, koja nije vlasnik nijednog vozila, a vozače angažira pomoću crowdsourcinga. Trenutna procijenjena tržišna vrijednost joj je 40 milijardi američkih dolara i po tome je veća od Herza ili Delta Airlinesa. Osnovana je 2009, prisutna je u 55 zemalja. Do sada je prikupila 2,8 milijardi dolara ulagačkog kapitala. Upravo je ovaj tjedan najavila dolazak u Hrvatsku.

Drugi primjer je Airbnb, tvrtka koja pruža usluge smještaja osobama koje žele iznajmiti alternativan smještaj (umjesto npr. odlaska u hotel). Trenutno ima u ponudi 800 tisuća nekretnina u 33 tisuća gradova i 192 zemlje. Osnovana je 2008. i trenutna procjena tržišne vrijednosti joj je 20 milijardi dolara. U isto vrijeme u vlasništvu nema nijednu nekretninu!

Što mislite, imaju li Uber i Airbnb utjecaja na taksi i hotelsko poslovanje? Itekako imaju! Da ne bude zabune, i Uber i Airbnb imaju već svoje kopije i imitatore. Sad probajte pogoditi što će novo biti sutra (a bit će) i kojom strategijom će Hrvatska odgovoriti na to?

Što smatrate glavnim generatorima gospodarske i društvene krize iz koje se Hrvatska već godinama ne uspijeva izvući?

Bilo bi lako kad bi bio samo jedan faktor naše nekonkurentnosti na globalnoj razini. Dio prilika nam je odnio rat (trebalo nam je 14 godina da se vratimo na poziciju prije 1991), dio korupcija, koja je karcinom svakog društva, dio neadekvatno obrazovanje (obrazujemo se za nepotrebna zanimanja), neefikasan javni sektor (jedan od razloga zašto smo pregovarali s EU-om 10 godina), beskonačan broj parafiskalnih nameta za financiranje neefikasnog javnog sustava i općenito nedostatak volje za promjenama (ili, kako ih volimo zvati, reformama).

Kao posljedica tih i još nekih faktora sustav vrijednosti je ozbiljno narušen i ne može se popraviti preko noći.

Pad konkurentnosti utjecao je na smanjenje investicija, smanjenje investicija utjecalo je na smanjenje broja novih radnih mjesta, a to je povećalo nezaposlenost te dovelo do zabrinjavajućeg odljeva mladih i obrazovanih ljudi.

Upravo na ljudskom kapitalu počivaju snaga i potencijal za razvoj svakog društva. U nedostatku vlastitog ljudskog kapitala konkurentne zemlje ga uvoze. A nama se događa i to da nam mlada i potentna radna snaga odlazi dok istovremeno destimuliramo uvoz. Zato danas imamo crne procjene da će Hrvatska, nastavimo li ovim tempom, u 2050. imati između 3,5 i 3,7 milijuna stanovnika. Zastrašujuće!

Zašto, prema vašem mišljenju, Hrvatska ne koristi u punoj mjeri potencijale koje nude ICT i druge nove tehnologije? Je li to pitanje manjka političke volje, obrazovanja i upućenosti...?

Slučajno ili ne, nakon posjeta SAD-u, hrvatska Vlada prepoznala je činjenicu da je ICT sektor najbrže rastući sektor bez kojega, direktno ili indirektno, nema napretka gospodarstva. Međutim to nije dovoljno. Dugogodišnje, ne slučajno zanemarivanje prirodnih i tehničkih znanja i zanimanja, počevši s osnovnoškolskim obrazovanjem, učinilo je IT deficitarnim zanimanjem.

S druge strane, jedna od koristi implementacije IT rješenja (uz smanjenje troškova, ubrzanja poslovnih procesa i tako dalje) je i povećanje transparentnosti. A ne možemo negirati da se dio struktura i te kako bori(o) protiv transparentnosti. Naime kad imate podatke i informacije, možete se mjeriti, uspoređivati s drugima (po mogućnosti boljima). U situaciji u kojoj nismo spremni na promjene transparentnost šteti.

Svjedočimo intenciji Vlade da se stvari pomaknu naprijed, ali smo trenutno u silaznoj putanji po pitanju konkurentnosti. Nije problem u tome što smo mala zemlja - među 10 najkonkurentnijih ICT zemalja nalazi se sedam malih! Znam da uvijek možemo naći milijun razloga zašto nešto ne možemo napraviti brže. Stara izreka kaže: 'Ako mislite da ne možete, u pravu ste!'

Kako bi izgledala vaša strategija za izlazak Hrvatske iz krize? Kako zadržati stručnjake, zaposliti mlade, podići konkurentnost, preokrenuti negativne trendove?

Hrvatskoj je potrebna sustavna informatizacija na svim razinama, i komercijalnog i javnog sektora i pojedinačnog potrošača i ukupnog društva. Povećanje konkurentnosti države, a time i poboljšanje društvenog standarda svakog građana Hrvatske možemo očekivati onda i samo onda kad se budemo sustavno i agresivno bavili eliminacijom parametara što su doveli do ovakve situacije.

Osobno vjerujem da je svaka opcija hrvatskog uspjeha u budućnosti vezana isključivo uz ulaganje u ljudski faktor. A to ulaganje počinje od vrtića i prvog razreda osnovne škole.

Najvažnija valuta 21. stoljeća zove se otvaranje novih radnih mjesta. Kreiranje te i takve valute, vjerujem, zaslužuje društveni konsenzus i donošenje dugogodišnje strategije koja neće ovisiti o izborima.

Primjerom smo pokazali da su mogući veći pomaci. Besplatni alati Office365 za 550 tisuća učenika, učitelja i nastavnika u Hrvatskoj omogućit će kvantni skok u sustavu osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja.

Donirali smo, zajedno s partnerima, opremu za nekoliko učionica budućnosti. Također, kreirali smo predinkubacijski program Software startup akademija, koji se danas izvodi na četiri fakulteta u Hrvatskoj i pohađa ga oko 600 studenata, a koji priprema mlade na svijet poduzetništva i svijet razvojnih kompanija (startupa). Da smo pogodili 'u sridu', pokazuje i to što Microsoft trenutno prevodi ovaj program na 10 jezika.

Tu je i program Microsoft BizSpark, u nekoliko Microsoftovih inovacijskih centara u Hrvatskoj, putem kojeg mladi mogu nakon fakulteta direktno ući u svijet razvojnih kompanija.

Microsoft je u procesu značajne transformacije poslovanja. Koji su ključni elementi tog zaokreta? U kakvu se kompaniju pretvara Microsoft?

Od kompanije koja je globalni lider u proizvodnji softvera Microsoft se transformira u kompaniju koja će predvoditi digitalizaciju kako naših privatnih, tako i poslovnih iskustava.

Naime mobilnost, računalstvo u oblaku, fenomen big data, društvene mreže te utjecaj sigurnosti i privatnosti na sve to globalni su megatrendovi koji nam se svima događaju, htjeli mi to ili ne. Princip any device, any time, any place znači da želimo do svojih, i privatnih i poslovnih podataka, doći s bilo kojeg uređaja, iz bilo kojeg kutka kugle zemaljske i u bilo koje doba dana i noći.

Vrlo je uzbudljivo, ali i izazovno biti dijelom ovako velike transformacije. Mogućnosti učenja su ogromne, a pogotovo o kritičnim procesima transformacije i provođenju promjena.

U Hrvatskoj i u regiji smo, kao i obično, među prvima koji uvodimo novine i pomažemo korisnicima i partnerima u njihovoj transformaciji.

Već samo računalstvo u oblaku donosi hrvatskim tvrtkama, pogotovo malim i srednjim, ogromne šanse za uspjeh. Danas uopće ne morate biti vlasnik skupe i kompleksne opreme, računalnih centara i slično. Možete trošiti računalne usluge u oblaku i platiti samo onoliko koliko trošite. Najmanja tvrtka odjednom može konkurirati najvećoj tvrtki jer imaju pristup istoj infrastrukturi.

Međutim sad će se početi razlikovati, ne po količini instalirane računalne snage u vlastitoj tvrtki, nego po kreativnosti, inovativnosti i brzini provedbe svojih ideja u život. Dodatna prednost digitalizacije poslovanja i korištenja interneta kao katalizatora i medija za promociju je to da vam je danas cijeli svijet na dlanu.

Nitko ne mora otići iz Hrvatske da bi poslovao globalno. Zato danas ne treba čuditi to da su najbogatiji Slovenci bračni par Longin, kreatori globalno uspješne računalne igrice Talking Tom! Do prije nekoliko godina tako nešto bilo je nezamislivo.

Zato mi u Microsoftu forsiramo tehnologiju i obrazovanje, poduzetništvo i poslovne modele, upravljanje talentima i transformaciju te općenito kvalitetna druženja i umrežavanja u cilju prijenosa iskustava i primjena najbolje domaće i svjetske prakse.

Što biste izdvojili iz programa petnaestog izdanja konferencije Windays?

Ovogodišnji Windays bavit će se pitanjem hrvatske gospodarske budućnosti. Pokušat ćemo iznaći smjernice rješavanja problema nezaposlenosti mladih te pomoći hrvatskim poduzetnicima pri pronalaženju poslovnih modela koje će ih staviti na tržišnu kartu.

Izdvojio bih tri važna okrugla stola: na prvom, pod nazivom 'Hrvatska 2020 - društvo u kojem poduzetnik stvara blagostanje', čelnici nekoliko uspješnih kompanija pokušat će odgovoriti na pitanja povećanja poslovne produktivnosti i broja zaposlenika te razmotriti kako stvoriti okruženje u kojem svaki pojedinac djeluje i stvara napredno društvo.

Na drugom okruglom stolu, pod nazivom 'Ljudi kao temelj high-performance organizacije', dokazani i relevantni stručnjaci prodiskutirat će korake koje organizacije trebaju poduzeti kako bi postale uspješnije u upravljanju ljudskim potencijalima, uzimajući u obzir posljednje trendove, kao i izazove koje su pred njih stavile moderne tehnologije, nove generacije zaposlenih i sve zahtjevnije tržište rada.

Na trećem okruglom stolu, pod nazivom 'Nezaposlenost mladih - što moramo učiniti danas?', o ovom važnom gospodarskom problemu i prijedlozima njegovog rješavanja govorit će, osim raznih stručnjaka, i Vedran Mornar, ministar znanosti, obrazovanja i sporta. Moram priznati da puno očekujem od mjera koje planira ministar i uvijek ću biti nezadovoljan predloženim rokovima implementacije.

O velikom utjecaju generacije Y (millenialsa) na organizacije govorit će Gabrielle Jackson, stručnjakinja za ljudske potencijale. Kakva je budućnost poslovanja te kakav je utjecaj trendova iz digitalnog svijeta na organizacije i pojedinca, govorit će Ade McCormack.

Na kraju poslovnog dijela konferencije, na središnjoj svečanosti sumirat ćemo zaključke i preporuke iz oba dana, također u formi okruglog stola.

Tehnički dio konferencije, kao i obično, bit će bogat novostima iz Microsoftovog svijeta i prepun kvalitetnih predavanja, radionica i studija slučaja.