Memorandum o znanstvenoj suradnji Instituta Max Planck u Leipzigu i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) potpisali su u utorak direktor Instituta Svante Pääbo i predsjednik HAZU-a akademik Velimir Neihardt, u povodu početka 47. Zagrebačke škole biološke antropologije
Direktor Instituta Max Planck za evolucijsku antropologiju u Leipzigu, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu i fiziologiju 2022. te dopisni član HAZU Svante Pääbo potpisao je s predsjednikom HAZU-a akademikom Velimirom Neidhardtom Memorandum o zajedničkoj znanstvenoj suradnji koja će se ostvariti na kolektivnom znanstvenom projektu 'Recovery and analysis of DNA sequences from hominin fossils and archaeological samples from Croatia'.
Pääbo je, uz akademika i upravitelja Antropološkoga centra HAZU-a i predsjednika organizacijskog odbora Škole Marija Šlausa, dobitnik i godišnje nagrade Hrvatskog antropološkog društva, priznanja 'Dragutin Gorjanović Kramberger' za iznimna znanstvena ostvarenja i doprinos antropološkoj znanosti u Hrvatskoj.
Nagradu im je dodijelio akademik i antropolog, počasni predsjednik organizacijskoga odbora Pavao Rudan, jedan od osnivača Zagrebačke škole biološke antropologije, i osnivač časopisa Collegium Anthropologicum, koji je poručio da se Nagrada dodjeljuje znanstvenicima koji su prepoznati 'ne samo zbog izvrsnoga znanstvenoga rada, već i zbog doprinosa promociji antropologije van nacionalnih granica'.
vezane vijesti
'Pääbov doprinos antropologiji očigledan je i ogroman. On je uspješno razvio novu molekularnogenetičku tehniku posebno namijenjenu mapiranju kompletnoga neandertalskoga genoma. Ovo monumentalno dostignuće nastavio je primjenjivati prilikom istraživanja i identifikacije donedavno neistraženih hominina Denisovanaca otkrivenih u špilji Denisova u Sibiru', poručio je Rudan.
Mario Šlaus osnovao je prvi biološkoantropološki laboratorij u HAZU te je stvorio osteološku kolekciju od više od 10 tisuća kostura iz više od 123 lokacija u Hrvatskoj. Njegov je rad krucijalan za razvoj biološke antropologije u Hrvatskoj, istaknuo je Rudan.
Zagrebačka škola biološke antropologije, čija je ovogodišnja tema 'Paleogenomska rekonstrukcija hrvatske povijesti i zdravlja', prvi je put održana 1975. na inicijativu profesora Huberta Mavera.
Govornici ovogodišnjega izdanja Škole su Mateja Hajdinjak, Zuzana Hofmanová, Joscha Gretzinger i Kirsten Bos s Instituta za evolucijsku antropologiju Max Planck u Njemačkoj te Ivor Karavanić sa Sveučilišta u Zagrebu.
Održava se pod visokim pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u organizaciji Akademijinog Razreda za prirodne znanosti, Antropološkog centra i Znanstvenog vijeća za antropologijska istraživanja te Hrvatskog antropološkog društva.
