Prema kalkulatoru za izračun osobnog Dana porezne slobode u Hrvatskoj, kojeg su osmislili i izradili Krunoslav Gašparić i Robert Badurina iz udruge poreznih obveznika 'Lipa', hrvatski radnik s prosječnom plaćom, oženjen, s jednim djetetom, iz Zagreba, nepušač i vlasnik automobila radi za državu 181 dan u godini.

'Dan porezne slobode' je dan u godini nakon kojeg radnik prestaje raditi za državu i počinje raditi za sebe. Dakle, prosječan hrvatski radnik može 'proslaviti' svoj 'Dan porezne slobode' 1. srpnja.

Kalkulator će od vas zatražiti niz podataka, poput iznosa neto plaće, stope po kojoj se plaća prirez i tome slično. Kao rezultat će izbaciti mjesečne iznose doprinosa i drugih davanja, a izračunat će i koliko plaćate državi ukoliko pušite, plaćate RTV pristojbu i točite gorivo, između ostalog. Informativne je naravi, pa nije naročito precizan. No, datće vam dovoljno dobru opću sliku koliko vaših prihoda odlazi na sve te bespotrebne agencije, korumpirane političare, sporu i neučinkovitu birokraciju...

Gašparić je prošao kroz brojne porezne propise i napravio formule za pozadinske izračune, a Badurina skicirani model pretvorio u aplikaciju. Nastala je u mjesec dana intenzivnog rada, od čega je na programiranje u PHP-u potrošeno oko četrdesetak sati. Ne računa li se rad, cijena izrade bila je nula kuna.

Prvog dana zabilježeno je oko 14 tisuća jedinstvenih korištenja kalkulatora, od kojih je 86 posto korisnika izračunalo svoj Dan porezne slobode.

'Lipa' je nestranačka i neprofitna udruga koja zagovara interese poreznih obveznika. Udruga se zalaže za smanjenje poreznih opterećenja za građane i poduzetnike, smanjenje državnog aparata, povećanje efikasnosti i transparentnosti javnog sektora te smanjenje javnog duga.

Dosadašnje metodologije izračuna dana porezne slobode u Hrvatskoj, kažu u udruzi Lipa, bile su temeljene na prosječnim parametrima hrvatske populacije. Oni su željeli omogućiti svakom hrvatskom poreznom obvezniku i umirovljeniku da izračuna svoj osobni 'Dan porezne slobode'.

Zato su u izračunu dana porezne slobode koristili vrijednosti koje odgovaraju mjesečnom dohotku i mjesečnim troškovima poreznog obveznika, ali je izračun uvažio i mogućnost da porezni obveznik dio svog neto dohotka štedi ili koristi za otplatu obveza po kreditima.

'Iznosi štednje i otplate kredita u ovom izračunu nisu predmet oporezivanja već služe kako bi se detaljnije odredilo što porezni obveznik čini sa svojim neto prihodom te neutraliziralo kasniji učinak obračuna poreza na dio troškova koji nisu svrstani u kategorije ponuđene u kalkulatoru', objašnjava Krunoslav Šarić iz udruge Lipa.

Kalkulator je napravljen i upogonjen kako bi se ojačala svijest poreznih obveznika o visokoj cijeni države koju su prisiljeni plaćati te potaknule pozitivne društvene promjene, prije svega u smjeru poreznog rasterećenja kojim bi se poreznim obveznicima omogućilo da raspolažu s većim dijelom osobnog dohotka.