Vlada Republike Hrvatske odlučuje o davanju povjerenja prvom potpredsjedniku Vlade Tomislavu Karamarku telefonskom sjednicom. U pitanju je krupna politička odluka, o kojoj moguće ovisi i daljnja sudbina Vlade premijera Tihomira Oreškovića, ali i vladajuće koalicije.

Pitali smo Službu za odnose s javnošću Vlade kojim je zakonom, pravilnikom ili drugim propisom određena procedura po kojoj se odvijaju takve sjednice. U odgovoru koji smo primili e-poštom navedeno je tek kako je mogućnost održavanja telefonske sjednice Vlade predviđena je člankom 38. Poslovnika Vlade

I doista, taj članak Poslovnika predviđa takvu mogućnost, ali ne i način na koji će ona biti izvedena. Pročešljali smo i Zakon o Vladi i već spomenuti Poslovnik. Nigdje ni spomena o proceduri kojom se donose vrlo važne odluke.

Hrvatska je Vlada, vjerujemo, po tome raritet jer smo dojma kako u razvijenim demokratskim zemljama nije običaj političke odluke donositi bez unaprijed određene procedure, čije je poštivanje lako provjeriti. Niz dosadašnjih Vlada zbog toga je bilo na udaru kritika organizacija poput GONG-a.

Vlada, navode dalje iz Službe za odnose s javnošću, za telefonskim sjednicama poseže prema procjeni situacije. Razloga može biti više: hitnost odluke, ako je materija poznata ili se o njoj više puta raspravljalo, ako procjene kako je to racionalnije rješenje od sazivanja ministara...

Prošle je godine održana 21 telefonska sjednica Vlade. Ove ih je godine održano sedam, s time da je jedna održana u siječnju, za mandata Vlade Zorana Milanovića

U više medija moglo se pročitati kako za telefonsku sjednicu Vlade svi njeni članovi potrebne materijale - u ovom slučaju, prijedlog o izglasavanju nepovjerenja Tomislavu Karamarku - dobivaju unaprijed u pisanom obliku.

Predsjednik Vlade, ili osoba koju on zaduži (najčešće glavni tajnik Vlade), zove pojedinačno svakog člana Vlade na telefon da se očituje o prijedlogu, tako što kažu jesu li suglasni ili nisu.

Za donošenje valjane odluke suglasnost mora dati natpolovična većina članova Vlade. Ako su glasovi podijeljeni, odlučuje premijer. Nakon što glavni tajnik prikupi sve glasove, premijer potpisuje odluku i takva se odluka šalje u Sabor.

U njoj mora biti i obrazloženje zašto je prijedlog prihvaćen ili odbijen. Nakon toga Vlada medijima šalje priopćenje s odlukom koju je poslala u Sabor, ali ne mora navesti s kolikim je brojem glasova prijedlog odbačen ili prihvaćen.

Kako je tportalu rečeno iz Vladine Službe za odnose s javnošću, nema posebnih pravila kako se telefonske sjednice tehnički operativno izvode. Uvriježena je praksa u svim dosadašnjim mandatima bila da se pojedine ministre zove zasebno. Odsutni ministri ne mogu čuti očitovanje drugih ministara, ali im se na upit može odgovoriti, budući da se ne radi o tajnom glasovanju.

Ostali smo bez odgovora na pitanje koju platformu Vlada koristi za telefonske sjednice, no pretpostavljamo kako je riječ o pozivanju fiksnim ili mobilnim telefonom.

Nije nam jasno zašto se u doba pametnih telefona i brzog mobilnog interneta inzistira na pojedinačnom pozivanju ministara. Nećemo ih imenovati kako ih ne bi reklamirali, ali postoji niz platformi i servisa koji omogućavaju video telekonferencije za više sudionika koji nisu na istoj lokaciji. Gotovo sve među njima omogućile bi i raspravu i da odsutni ministri čuju zašto njihovi kolege prihvaćaju ili odbacuju neki prijedlog.