Tianhe-2, superračunalo instalirano u kineskom Nacionalnom sveučilištu za obrembene tehnologije, peti put zaredom je na vrhu popisa najjačih računala tog tipa 'TOP500'
Mliječni put-2, kako bi u prijevodu glasio naziv kineskog stroja, čelnu je poziciju u 45. izdanju top liste najbržih superračunala osigurao izvedbom 33,86 petaflopsa u sekundi, mjereno aplikacijom Linpack.
Na drugom mjestu popisa koji izlazi dva puta godišnje je Titan, sustav Cray Xk7 postavljen u Nacionalnom laboratoriju Oak Ridge, koji djeluje u sklopu američkog Ministarstva za energiju, s 17,59 petaflopsa u sekundi.
Jedino novo ime među prvih deset je na broju sedam - Shaheen II je sustav Cray XC40 postavljen u Sveučilištu znanosti i tehnologije, koji je postigao 5,536 teraflopsa u sekundi. To je najbolji rezultat sustava postavljenog na području Bliskog istoka u 22 godine, koliko popis 'TOP500' postoji, i prvi koji je iz tog dijela svijeta ušao među prvih deset.
Hrvatsko superračunalo Isabella može postići brzinu od tri teraflopsa u sekundi.
Sjedinjene Države i dalje su zemlja s najvećim brojem superračunala (233). Isto toliko imali su ih i u lipnju prošle godine. Broj europskih superračunala porastao je na 141 u odnosu na stanje od prije šest mjeseci, dok je Azija zabilježila smanjenje sa 120 na 108.
U Kini ih je zabilježeno značajno manje (37 umjesto 61), Japan ih ima više (39 umjesto 32). Doduše, Kinezi sve više napreduju u proizvodnji, u čemu prednjači Lenovo. Tri uređaja te tvrtke su među prvih 500, uz 20 koje dijele s IBM-om.
Cray, tvrtka koju se dugo povezivalo sa superračunalima, ponovno je preuzela vodeću ulogu, a povećala je i udio u ukupnoj instaliranoj izvedbi (s 18,2 na 24 posto). IBM je drugi s 22,2 posto (pad s 28 posto).
Ukupna zbirna izvedba svih 500 sustava s popisa porasla je na 363 petaflopsa u sekundi (u odnosu na 309 zabilježenih tijekom zadnjeg mjerenja). Postoji 68 sustava s kapacitetom većim od petaflopsa po sekundi.
Među prvih deset Tianhe-2 i Stampede (na osmom mjestu) koriste Intelove procesore Xeon Phi. Drugoplasirani Titan i šesteroplasirani Piz Daint imaju Nvidijine GPU-ove. Ukupno 88 sustava koristi tehnologiju ubrzavanja/koprocesora, od kojih 52 koriste Nvidijine čipove, četiri ATI Radeon, a 33 Intelovu tehnologiju MIC. Četiri kombiniraju Nvidijine i Intelove tehnologije. 98 posto sustava koristi procesore sa šest ili više jezgara, 88,2 posto osam ili više.
Hewlett-Packard ima najviše instaliranih sustava (178, udio od 35,6 posto), ispred IBM-a sa 111 sustava i udjelom od 22,2 posto i Craya (71 sustav i 14,2 posto).
Više:TOP500.org
