Naime, kanadska kompanija D-Wave tvdi da su njezini testovi pokazali da njihovo novo računalo uspješno radi uz pomoć misteriozne fizikalne pojave poznate kao kvantna sprega - u kojoj jedna čestica trenutno, čak i kada se nalazi na golemoj udaljenosti, prepoznaje i reagira na promjene u drugoj čestici s kojom je u sprezi. Ako se ove tvrdnje potvrde, bit će to revolucionaran korak u razvoju računala.

Zanimljivo je da neke velike kompanije nisu čekale na potvrdu. D-Wave je tako primjerice prvi udio u razvoju svojeg sustava još 2011. godine prodao sigurnosnoj tvrtki Lockheed Martin.

Kompanija je tada objavila da bi njihovo kvantno računalo trebalo riješiti brojne zahtjevne probleme s kojima se obična računala ne uspijevaju djelotvorno nositi kao što su prepoznavanje objekata na slikama, analiza osjećaja i prepoznavanje sklonosti, klasifikacija medicinskih fotografija, bioinformatički podaci i sl. Prva kvantna računala konstruirana su već prije 10-ak godina, no u početku su radila s vrlo malim brojem od samo nekoliko kubita.

D-Wave je nedavno proveo testiranja koja su pokazala da njihovi procesori uistinu koriste kvantnu spregu. No neki stručnjaci još uvijek nisu potpuno uvjereni jer nije jednostavno dokazati da se funkcioniranje nekog procesora temelji na kvantnoj sprezi. To je moguće učiniti samo neizravno, složenim mjerenjem ukupne energije sustava.

D-Wave tvrdi da njihov najnoviji 512-kubitni procesor, koji bi se na tržištu trebao pojaviti ove godine, pokazuje značajno ubrzanje u odnosu na vodeće klasične algoritme – da rješava probleme koji zahtijevaju veliki broj kubita, čak 10.000 puta brže.

No računala s uređajima tvrtke D-Wave vjerojatno nikada neće postati univerzalna računala koja se mogu programirati bilo kojim algoritmom kao što se mogu obična računala. Umjesto toga njihovi su čipovi usredotočeni na rješavanje određene vrste problema optimizacije. Tvrtka smatra da je to toliko komercijalno važno da predstavlja bolju strategiju od nastojanja da se napravi univerzalan stroj.

D-Waveovo adiabatsko računalo, hlađeno tekućim helijem do temperature blizu apsolutne nule, temelji se na procesoru koji se sastoji od sitnih čestica niobija okruženih metalnim navojima. Kada se kroz navoje propusti struja, nastaju magnetska polja koja uzrokuju promjene stanja kubita. U klasičnim računalima količina podataka mjeri se bitovima, a u kvantnim u kubitima. Jedan kubit može predstavljati istovremeno i nulu i jedinicu, odnosno svaku superpoziciju ova dva stanja. Tako par kubita može imati superpoziciju četiri stanja, a tri kubita osam. Zahvaljujući ovim svojstvima kvantna bi računala trebala moći izvoditi daleko veći broj operacija u istom vremenu. Za određene zahtjevne zadatke, poput pretraživanja baza podataka, mogla bi dati rezultate već u nekoliko sati ili čak sekundi, dok bi za isti posao i najbržim suvremenim klasičnim računalima trebalo više milijardi godina.