Od 18. svibnja, kada je poslao sporni mail ulagačima, izgubio mu se svaki trag.

Dao je intervju Jutarnjem listu 30. srpnja, u kojem je odbacio sve optužbe, no ni tada nije otkrio svoju lokaciju. Tek četiri mjeseca kasnije policija je uhitila vlasnike propale tvrtke Luku Burazera, njegovu zaručnicu Vedranu Golušin i Eugena Travalju, i to na njihovim kućnim adresama u Rijeci.

Policija za njima, doduše, nikad nije raspisala tjeralicu, pa tako nije ni provjeravala jesu li u bijegu jer se provodilo višemjesečno i vrlo složeno kriminalističko istraživanje. Njih troje uhićeni su kad je policija utvrdila da postoji osnovana sumnja za veći broj kaznenih djela prijevare. U tom razdoblju, kad su bili na slobodi, nisu primali nikakve prijetnje.

Ova kripto trakavica sada napokon počinje dobivati svoj epilog. U srijedu su svi troje privedeni na ispitivanje u Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci, a poslijepodne pred suca istrage Županijskog suda u Rijeci, koji je odlučio da ostanu u jednomjesečnom pritvoru zbog opasnosti od ponavljanja nedjela. Osumnjičeni su se branili šutnjom, a njihovi odvjetnici su najavili žalbu.

Burazer, Travalja i Golušin optuženi su za prijevaru više stotina građana koji su preko njihove tvrtke investirali u kriptovalute od 2018. do svibnja 2023. Najveći ulozi kretali su se od 200 do 300.000 eura.

Materijalna šteta procijenjena je na najmanje 18,5 milijuna eura. Do sada je evidentirano da je ovim kaznenim djelima oštećeno više stotina građana s područja Primorsko-goranske i drugih županija, a sumnja se da su prevarili najmanje 800 ljudi.

'Troje hrvatskih državljana (starosti 30, 36, 37 godina), u ulogama direktora, prokurista i zaposlenice tvrtke s riječkog područja, osumnjičeno je za počinjenje kaznenih djela', naveli su iz primorsko-goranske policije. Pronađeni su i cold walleti, oduzeta im je sva informatička oprema, mobiteli te razna dokumentacija. Ostaje pitanje koliko je novca ostalo, odnosno ima li ga uopće u walletima ili su na drugim računima. Te informacija policija zasad nema.

Premda njihova tvrtka nije bila registrirana za obavljanje djelatnosti razmjene virtualnih valuta - što je ranije potvrdila i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) - sklapali su investicijske ugovore s klijentima.

'Društvo BitLucky registrirano je u Sudskom registru za niz djelatnosti, no niti jedna od njih nije djelatnost razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta niti skrbnička usluga novčanika. Stoga Društvo BitLucky nije na popisu Hanfe, a s obzirom na to da niti u Sudskom registru kao predmet poslovanja nisu navedene djelatnosti povezane s virtualnom imovinom, nije u djelokrugu Hanfinog nadzora', izvijestili su ranije iz Hanfe.

Policija je objavila da je BitLucky lažno prikazivao ostvarene dobitke kako bi privukao nove klijente, tvrdeći da će zarada biti velika. Čelnici i zaposlenica tvrtke bi kriptovalute koje su dobili od oštećenika slali na druge, nepoznate adrese i u kripto mjenjačnice te ih trošili za osobne potrebe, podizanje gotovine na bankomatima, ali i za klađenje.

Odvjetnik Andrej Bašović zastupa oko 170 oštećenih ulagača u tvrtku BitLucky, a izjavio je za RTL Danas da su njegovi klijenti zadovoljni uhićenjem te da se nadaju povratu barem dijela izgubljenih sredstava. Odvjetnik je rekao da su osumnjičenici s klijentima sklapali fiktivne ugovore koji nisu odražavali narav posla, što je ukazivalo na njihovu prijevarnu namjeru.

'Uglavnom se radi o (oštećenicima) mlađima od 40 godina, koji se koliko-toliko razumiju u sustav, kako se ponašaju kriptovalute i kako mogu ostvariti prinose te čemu uopće služe', rekao je Bašović.

'Stvarnog trgovanja kriptovalutama nije bilo, kazna zatvora do osam godina'

'Obavljanje djelatnosti koja nije upisana u Sudski registar predstavlja prekršaj sukladno Zakonu o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, osim u situacijama kada je sankcioniranje obavljanja neregistrirane djelatnosti regulirano nekim drugim zakonom. S obzirom na to da je Sudski registar javni registar i svatko može izvršiti uvid u njega, na strankama je koje ulaze u pravne odnose da provjere svoje suugovaratelje', kaže nam odvjetnica Ines Margetić.

Dodaje i da okolnost koja se mogla provjeriti u javnom registru ne može ulaziti u radnju dovođenja u zabludu kao konstruktivnog elementa kaznenog dijela prijevare. 'Ono što iz navoda policije proizlazi kao prijevarna radnja jest da stvarnog trgovanja ili ulaganja kriptovalutom nije bilo, odnosno da je novac klijenata završio na privatnim računima', napominje odvjetnica.

Ako se osumnjičenike tereti za kazneno djelo prijevare iz članka 236. Kaznenog zakona, a pri čemu je ostvarena znatna imovinska korist kao kvalificirani oblik počinjenja ovog djela, tada je propisana kazna od jedne do osam godina zatvora.

'S obzirom na to da je u kaznenim postupcima ovlašteni tužitelj Državno odvjetništvo, na navedenom tijelu je da utvrđuje i dokazuje je li do prijevare došlo i kako. S obzirom na velik broj potencijalnih oštećenika, teško je predvidjeti koliko će trajati sam istražni postupak, ali zasigurno će biti dugotrajan jer se trebaju ispitati svi oštećenici. Prije govora o obeštećenju oštećenika treba prvo utvrditi eventualnu odgovornost osumnjičenika', napominje odvjetnica Margetić.

'Mislim da ovdje nije primarni problem kriptovaluta kao takva, već financijsko-investicijsko područje kriptovaluta koje u Republici Hrvatskoj, niti na razini Europske unije, nije u potpunosti regulirano i radi se o relativno novom načinu trgovanja. U takvim uvjetima stvara se pogodan medij za ostvarenje kako zakonitih, tako i nezakonitih poslovanja.

Ljudi su skloni brzoj zaradi iako o samom načinu na koji se na brzinu ostvaruje ta zarada nemaju stručnih saznanja i na taj način doprinose tome da i sami postanu žrtve prijevara. Od sličnih situacija u mojoj praksi, ova me podsjeća na aferu Forex. Znači, uvijek se radi o trgovanjima koja su legalna, ali široj masi manje poznata, pa su ljudi skloni vjerovati da ulažu u nešto novo i isplativo i može ih se lako zavarati', zaključuje Margetić.

'Analiza će se kvalitetno odraditi'

Ranije se, dok vlasnici tvrtke još nisu bili uhićeni, oglasila i Udruga za blockchain i kriptovalute (UBIK) te je iskazala žaljenje zbog oštećenih, a ulagače pozvala na maksimalan oprez pri ulaganju u visokorizične proizvode kao što su kriptovalute. Naveli su tada da BitLucky nije član UBIK-a, da direktor te tvrtke (Burazer, op.a.) nije bio istaknuti član hrvatske kripto zajednice i nije dobivao prostor na okruglim stolovima i konferencijama u organizaciji UBIK-a ili drugdje u Hrvatskoj.

'Jučer se moglo čuti određene snishodljive komentare i podcjenjivanje u pogledu sposobnosti državnih tijela s tehničke strane obrade ovog predmeta, što je po mom sudu potpuno promašeno jer ista raspolažu kvalitetnim kadrom i tehničkim rješenjima. Digitalna forenzika je jako daleko dogurala, a jedna od osnovnih karakteristika blockchaina je sljedivost, tako da sam uvjeren da će se analitika vrlo kvalitetno odraditi. Kakvi će rezultati biti, to je nemoguće reći', rekao je za tportal Vlaho Hrdalo, odvjetnik i predsjednik UBIK-a.

Pojasnio je da je već bilo slučajeva povezanih s kriptovalutama koji su dobili sudski epilog, ali ovakve ih vrste, prema njegovim saznanjima, nije bilo.

'Sve više se u građanskim stvarima susrećemo s pitanjima nasljeđivanja kriptovaluta i određivanja bračne stečevine nad digitalnom imovinom, što sve doprinosi stvaranju sudske prakse, ali i edukaciji sudaca. Nebrojeno puta smo istaknuli da ne treba ulagati više nego ste spremni izgubiti, ali očito nije naodmet to i ponoviti.

Kad su konkretno kriptovalute u pitanju, svakako je dobra početna točka web stranica Hanfe kao regulatora tog tržišta, koja donosi popis društava što su u Hrvatskoj prošla postupak registracije i imaju ovlaštenje da se bave tim poslom', napomenuo je Hrdalo.

Prevareni ulagači

Tportal je u svibnju razgovarao s nekoliko ulagača koji su postali žrtva prijevare. Prema dokumentima koji su ranije procurili na društvene mreže, tvrtka je za uloge od 15.000 do 500.000 kuna naplaćivala 'naknade' od 20 do 40 posto, uz što je naplaćivala fee od 500 do 5000 kuna.

'Prošle godine sam preko BitLuckyja dobio isplatu od 50.000 eura te sam nastavio ulagati novac, no sada ne mogu do svojeg uloga, vlasnik se ne javlja, a do preostalih 120.000 eura, koje sam naknadno uložio, ne mogu doći, niti znam što da radim', rekao je za tportal ulagač iz Rijeke.

Na pitanje zašto je uopće odlučio toliko velik iznos dati na upravljanje tvrtki koja na svojim internetskim stranicama nema ni broj telefona za kontakt, niti navodi tko su ljudi koji stoje iza nje, sugovornik je rekao da je odlučio uložiti na temelju preporuke prijatelja, a koji mu se pohvalio impresivnim povratom na ulog nakon samo godinu dana od ulaganja.

Naknade od 20 posto, rekao je za tportal drugi ulagač, naplaćivale su se na sve zarade do 100 posto uloga, a naknada od 40 posto zaračunavala se na iznose prinosa više od sto posto. 'Nije mi bio problem da mi zaračunaju naknadu od 40 posto ako su mi na uloženih deset donijeli 30', ilustrira.

Ostaje pitanje je li ta tvrtka uopće trgovala kriptovalutama ili je riječ o najobičnijoj piramidalnoj shemi u kojoj se stari ulagači isplaćuju novcem prikupljenim od onih novih. 'I ja sam još puno ulagača doveo u tvrtku jer sam za svakog novog dobio dobru proviziju', rekao je u svibnju jedan od ulagača za tportal, što dodatno pobuđuje sumnju da je možda doista riječ o piramidalnoj shemi.

'Svaki takav pothvat propadne'

Komentirajući ranije mlade špekulante i kripto prijevare općenito u razgovoru za tportal, direktor Electrocoina Nikola Škorić napomenuo je da tko god svoj novac daje neprovjerenoj i nereguliranoj organizaciji ili pojedincu u zamjenu za potencijalno velike povrate na svoja ulaganja, mora znati da je već u tom trenutku možda prevaren.

'Hoće li vam oni ipak isplatiti ulog, kao i spomenute nevjerojatne povrate, u potpunosti ovisi o njima te to čine mimo zakona. Nerijetko to i čine nekolicini ulagača kako bi se doimali legitimnim, a nekada takvi projekti potraju i neko dulje vrijeme, što ulagače dodatno uvjerava u njihov kredibilitet. Ipak, prije ili kasnije svaki takav pothvat propadne zbog svoje neodrživosti i pohlepe prevaranata', rekao je ranije Škorić.