Umjetna inteligencija mogla bi utjecati na čak 40 posto poslova u cijelom svijetu, upozorava novo izvješće Ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj (UNCTAD), objavljeno ovog ponedjeljka. Iako bi njezina primjena mogla potaknuti rast ukupne produktivnosti, izvješće upozorava da postoji i značajan rizik od gubitka velikog broja radnih mjesta.

Prema nalazima, UI mijenja tržište rada na četiri glavna načina. Može ga zamijeniti, nadopunjavati, dodatno automatizirati poslove ili stvoriti potpuno nova zanimanja, poput onih u istraživanju i razvoju AI sustava. Ipak, u izvješću se naglašava i zabrinjavajući trend. Globalni razvoj AI-ja u rukama je nekolicine tehnoloških divova koji uglavnom favoriziraju kapital u odnosu na rad. Takav pristup mogao bi samo umanjiti konkurentsku prednost jeftine radne snage u zemljama u razvoju.

Glavna tajnica UNCTAD-a, Rebeca Grynspan, istaknula je potrebu za jačom međunarodnom suradnjom kako bi se fokus razvoja preusmjerio 's tehnologije na ljude'. Problem je što koristi od AI-ja trenutačno ubiru uglavnom ekonomski najmoćnije zemlje i tvrtke. Samo 100 kompanija, većinom iz SAD-a i Kine, čini gotovo polovicu globalnih ulaganja u istraživanje i razvoj AI tehnologija. Iste te zemlje proizvode trećinu svih znanstvenih radova i dvije trećine svih UI patenata, čime praktički dominiraju stvaranjem znanja u ovoj ključnoj tehnološkoj grani, piše Euronews.

UNCTAD upozorava da ovakva tržišna i nacionalna dominacija prijeti produbljivanjem tehnološkog jaza između razvijenih i zemalja u razvoju. Tvrtke poput Applea, Nvidije i Microsofta (sve sa sjedištem u SAD-u) vrijede oko tri bilijuna dolara, što je približno vrijednosti cjelokupnog BDP-a afričkog kontinenta. Amazon i Alphabet, matična tvrtka Googlea, procjenjuju se na više od dva bilijuna dolara.

Prilagodba tržištu

Iako Europska unija vodi antimonopolske istrage protiv mnogih od ovih tehnoloških giganata, istodobno se razmatraju promjene u oporezivanju njihovih digitalnih usluga unutar EU-a, što pokazuje kompleksnost odnosa između regulacije i inovacija.

Što se tiče konkurentnosti u razvoju tehnologija, izvješće ističe da SAD prednjači u digitalnim područjima poput umjetne inteligencije, interneta, big data analitike, tehnologije blockchain i 3D ispisa. Kina vodi u razvoju 5G mreža, dronova i solarnih fotonaponskih sustava, a Japan i Južna Koreja pokazuju snažnu prisutnost u nanotehnologijama i robotici.

Međutim čak 118 zemalja (uglavnom tzv. Globalnog juga) izostavljeno je iz globalnih razgovora o upravljanju AI-jem. To ih dovodi u nepovoljan položaj jer propuštaju priliku sudjelovati u oblikovanju pravila i smjernica koje će određivati način primjene ove tehnologije.

Umjetna inteligencija koristi strojno učenje za prepoznavanje obrazaca u velikim količinama podataka i kako vrijeme prolazi - postaje sve učinkovitija. Za razliku od prijašnjih automatizacijskih tehnologija, nije ograničena samo na rutinske zadatke, već se može primijeniti i u složenim, visokokvalificiranim poslovima. U kombinaciji s drugim sustavima, može nadzirati, pa i preuzeti fizičku proizvodnju.

Ključ je u ravnoteži

UNCTAD naglašava da će utjecaj AI-ja na tržište rada ovisiti o ravnoteži između automatizacije, nadogradnje postojećih uloga i stvaranja novih radnih mjesta. Posebno ističu potrebu da zemlje u razvoju počnu ulagati u pouzdanu internetsku infrastrukturu, dostupne i kvalitetne skupove podataka za treniranje AI sustava te obrazovne programe koji mladima osiguravaju digitalne vještine potrebne za budućnost.

Kao jedan od ključnih prijedloga, UNCTAD preporučuje osnivanje globalnog dijeljenog centra za umjetnu inteligenciju, platforme putem koje bi se resursi, alati i računalna moć ravnomjernije raspodijelili među svim državama svijeta. U svijetu koji se ubrzano kreće prema 'petoj industrijskoj revoluciji' pitanje jednakog pristupa tehnologiji postaje ključno ne samo za gospodarski rast, već i za globalnu pravdu.