Sve te informacije mogle su se naći na WikiLeaksu, internetskoj stranici za zviždače koju je osnovao australski novinar i haktivist Julian Assange. Danas i sutra čeka ga vjerojatno posljednja pravna bitka koja bi ga mogla spasiti od izručenja SAD-u iz Velike Britanije nakon 13 godina borbe s vlastima na sudovima u toj državi.

Doduše, saslušanje je u utorak započelo bez nazočnosti utemeljitelja WikiLeaksa koji je, prema riječima njegova odvjetnika, bolestan i ne osjeća se dobro da bi mu nazočio.

Assangeovi će odvjetnici pokušati osporiti odluku o izručenju na dvodnevnom saslušanju pred dvama sucima na Visokom sudu u Londonu, kada će možda posljednji put dobiti priliku da se zaustavi izručenje na engleskim sudovima. Njegova žena Stella prošli tjedan kazala je da se radi o pitanju života i smrti, prenosi Hina.

Podsjetimo, WikiLeaks se proslavio 2010., kada je objavio videosnimku američke vojske kako u napadu helikopterima Apache u Bagdadu 2007. ubija desetke ljudi, među kojima i dva novinara Reutersa. U britanskom zatvoru Assange se nalazi od 2019., a SAD ga traži zbog objavljivanja tajnih vojnih dosjea 2010. i 2011. godine.

Njegove akcije izazvale su mnoge kontroverze; s jedne strane proglašava se herojem slobode govora i transparentnosti dok ga drugi smatraju prijetnjom nacionalnoj sigurnosti. Tko je Julian Assange?

Rođen je 1971. u Australiji. Između 11. i 16. godine života uglavnom je bježao od nasilnog očuha s bratom i majkom. Tvrdi da je promijenio čak 37 škola i četiri sveučilišta. Odrastao je u nekoliko gradova u Australiji prije nego što se njegova obitelj smjestila u Melbourneu kada mu je bilo 15 godina.

Brzo je razvio sklonost računalima i postao haker, nadjenuvši si nadimak Mendax, koji proizlazi iz Horacijeve fraze Splendide mendax (plemenita neistina). Vrlo brzo povezao se s ostalim hakerima i osnovao skupinu International Subversives, čijim imenom najavljuje svoj budući ideološki program. U to vrijeme datira i njegov programatski manifest sadržan u tri točke: ne oštećuj računalni sustav u koji si ušao, ne mijenjaj informaciju u tom sustavu i, konačno, podijeli informaciju.

Kako se opseg hakiranja širio, Assange je došao pod prismotru australske policije još 1991. godine, kada su ga prijavili za neovlaštene ulaze u sveučilišta, kanadsku telekomunikacijsku tvrtku, zrakoplovno zapovjedništvo u Pentagonu i brojne druge organizacije. Nakon odsluženih manje od godinu dana zatvora, pušten je ranije zbog dobrog ponašanja. Ranijem puštanju kumovala je i činjenica da je u to doba bio otac trogodišnjeg sina, s čijom je majkom vodio dugotrajnu bitku za skrbništvo. Proces dobivanja skrbništva pokrenuo je Assangea na osnivanje skupine koja će izraditi središnju bazu podataka skrbnika u Australiji.

Buduće lice s tjeralice sredinom 90-ih intenzivno se bavio programiranjem i kriptoanalizom te je registrirao domenu leaks.org, a ona još neko vrijeme neće biti aktivna. Početkom 2000-ih ambiciozno, ali neuspješno pohađa studij fizike, matematike, filozofije i neuroznanosti na Sveučilištu u Melbourneu te ga napušta nakon trogodišnjeg kampanjskog učenja i polaganja ispita s minimalnom prolaznom ocjenom.

Osnivanje WikiLeaksa i objava prvih dokumenata

Ključna je bila 2006. godina, kada je osnovao WikiLeaks. Svojevremeno je objasnio da je to 'mjesto programirano za zaštitu zviždača, novinara i aktivista koji raspolažu izuzetno osjetljivom informacijom koju žele objaviti, a redovnim putem ne uspijevaju'. Tvrdi da je objavio više od deset milijuna dokumenata, uključujući mnoga povjerljiva ili ograničena službena izvješća koja se odnose na rat, špijuniranje i korupciju.

Naime četiri godine od pokretanja internetske stranice, glavni urednik - kako se Assange volio nazivati - počinje objavljivati prve dokumente na WikiLeaksu i stjecati titulu najintrigantnije osobe na svijetu. Za debi odabire jednu od najosjetljivijih meta i objavljuje 251.000 američkih diplomatskih brzojava, od kojih je gotovo polovica označena kao povjerljivi ili tajni dokumenti. Odmah poslije objave za budućeg najpoznatijeg svjetskog hakera počinje se zanimati australsko pravosuđe te započinje federalnu istragu, od koje se odustaje nakon što je sud zaključio da nije počinio nijedno kazneno djelo.

Odluka australskog pravosuđa nije naišla na odobravanje američkog ministarstva pravosuđa te ono započinje istragu zbog curenja informacija, a vrlo brzo je uslijedila optužnica, na koju se on nije obazirao. Štoviše, WikiLeaks započinje objavu materijala nesmiljenim tempom, ne štedeći nikoga, a pojedini analitičari smatraju da je upravo Assangeov projekt pokrenuo revoluciju u Tunisu, nakon koje je Arapsko proljeće poharalo Bliski istok i sjever Afrike.

Podjednakom žestinom okomljuje se i na američku vojsku te uz pomoć zviždača Bradleyja Manninga, koji je došao u Irak 2009. kao obavještajni analitičar, svjetskoj javnosti predočava 700.000 vojnih i diplomatskih izvješća iz rata u Iraku i Afganistanu. Manning, koji se kasnije deklarirao kao transžena imena Chelsea, uhićen je i mučen, a nakon tri godine i osuđen na 35 godina zatvora. Ipak, nakon odsluženih sedam godina pomilovao ga je tadašnji američki predsjednik Barack Obama, poručivši da su 'Amerikanci narod koji oprašta'.

Postavši konstantna prijetnja, ponajviše za Washington, Assange se od kolovoza 2010. nalazi pod povećalom švedske policije te ga i danas traže zbog navodne umiješanosti u silovanje. Službeni Stockholm podiže i europski uhidbeni nalog, a Assange se nakon dvomjesečnog skrivanja prijavljuje policiji u Londonu te je pušten na slobodu uz jamčevinu. Budući da je Vrhovni sud Ujedinjenog Kraljevstva odbio njegov zahtjev za ukidanjem primjene europskog uhidbenog naloga, zbog čega bi se suočio s izručenjem, 19. lipnja 2012. nalazi pribježište u ekvadorskom veleposlanstvu, u kojem mu službeni Quito dodjeljuje diplomatski azil.

Locirati i transferirati

Otad datiraju i nedoumice oko toga tko doista potražuje Assangea i zašto, pa je tako britanska vlada svojevremeno tvrdila da ga želi izručiti Švedskoj dok je on tvrdio kako ga Stockholm traži isključivo da bi ga transferirao u Sjedinjene Države, u kojima mu zbog veleizdaje prijeti smrtna kazna.

Američko inzistiranje na Assangeu dodatno je pojačalo prezir kod već etabliranih kritičara i mrzitelja Washingtona, što mudro koristi Moskva te bjeguncu omogućava političku emisiju koja se emitirala na televiziji Russia Today iz improviziranog studija u londonskoj diplomatskoj četvrti Knightsbridge.

Unatoč sumnji da je silovatelj, Australac je redovito bio na popisu laureata uglednih nagrada, a i sami novinari priznaju ga kao kolegu čije su metode rada značajno utjecale na prikazivanje i objavljivanje informacija. Svjetski dnevnici i magazini također ga odabiru za osobu godine dok on najavljuje autobiografiju čijom bi prodajom pokrio odvjetničke troškove. Kako stvari sada stoje, upravo će mu o kvaliteti odvjetnika ovisiti daljnja sudbina.

Za svoj rad dobio je brojne prestižne nagrade, među kojima je i Amnesty International Media Award, koju je 2009. primio za objavljivanje materijala o izvansudskim pogubljenjima u Keniji. U domovini je ovjenčan nagradom koju su prije njega ponijeli Nelson Mandela i Dalaj-lama, a 2010. prema izboru čitatelja uglednog magazina Time proglašen je osobom godine.

Assange se već iste godine našao na Interpolovom crvenom popisu traženih osoba, temeljem kojeg ga je u prosincu na zahtjev Švedske uhitila britanska policija. Pušten je na slobodu uz jamčevinu te se 2012. sklonio u ekvadorsko veleposlanstvo u Londonu, u kojem je gotovo sedam godina čekao odluku o izručenju. Očekivano, odbacio je sve optužbe tvrdeći da su politički motivirane te je pozvao pristaše na otpor.

Godine 2013. godine kandidirao se za australski Senat i pokrenuo stranku WikiLeaks, ali nije uspio osvojiti mandat. Švedski tužitelji povukli su istragu 2019. godine, a u travnju 2019. godine Assangeu je povučen azil nakon niza sporova s ekvadorskim vlastima. Potom je odande izvučen i zatvoren 2019. zbog kršenja uvjeta puštanja na slobodu. Otad se nalazi u najstrožem zatvoru na jugoistoku Londona, u kojemu se čak i oženio.

Britanija je njegovo izručenje SAD-u odobrila 2022., nakon što ga je sudac isprva obustavio zbog zabrinutosti oko Assangeova mentalnog zdravlja, odnosno opasnosti od samoubojstva u slučaju da ga se deportira.

Posljednja pravna bitka?

U utorak vodi moguće posljednju pravnu bitku koja bi ga mogla spasiti od izručenja SAD-u iz Velike Britanije nakon 13 godina borbe na sudovima u toj državi. Američki tužitelji žele suditi 52-godišnjemu Assangeu po 18 točaka vezanih uz njegovu objavu goleme količine povjerljivih američkih vojnih i diplomatskih izvješća putem WikiLeaksa.

Tvrde da su informacije koje su procurile životno ugrozile njihove agente te da za takav zločin nema opravdanja. Assangeovi mnogobrojni pristaše smatraju ga herojem protivljenja establišmentu te novinarom kojega se kazneno goni zbog otkrivanja zlodjela i navodnih ratnih zločina koje je počinio SAD.

Njegovi će odvjetnici pokušati osporiti odluku o izručenju na dvodnevnom saslušanju pred dvama sucima na Visokom sudu u Londonu, kada će Assange možda posljednji put dobiti priliku da zaustavi izručenje na engleskim sudovima. Njegova žena Stella prošli tjedan kazala je da se radi o pitanju života i smrti.

Branit će se tvrdnjama da je Assangeov progon politički motiviran te da se radi o nedopustivom napadu na slobodu govora, kao i kada je prvi put izdavaču suđeno prema američkom zakonu o špijunaži.

Podržavaju ga Amnesty International, Reporteri bez granica, medijske organizacije koje su surađivale s WikiLeaksom i australski političari, kao što je premijer Anthony Albanese, koji je prošli tjedan glasao za prijedlog povratka Assangea u Australiju. Papa Franjo prošle godine primio je njegovu ženu, prenosi Hina.

'Umrijet će'

Ako Assange dobije suglasnost u posljednjem suđenju, održat će se puno saslušanje da bi se opet razmotrio njegov slučaj. Ako izgubi, preostaje mu samo Europski sud za ljudska prava (ECHR), na kojemu je već uložio žalbu do suđenja u Londonu.

Stella Assange prošli tjedan kazala je da će podnijeti hitni nalog ECHR-u ako to bude potrebno. Poručila je da njezin muž neće preživjeti bude li izručen. 'Zdravlje mu se pogoršava, kako tjelesno, tako i psihički', kazala je. 'Život mu je ugrožen dokle god je u zatvoru, a ako ga se izruči, umrijet će.'

SAD je priopćio da Assange ne bi bio zatvoren u najstrože čuvanom zatvoru u Coloradu, u ozloglašenom ADX Floranceu, poznatom kao 'Alcatraz of the Rockies', u kojem su zatvoreni teroristi, ubojice, zloglasni nasilni zatvorenici i članovi suparničkih bandi.

Također bi mu, kako tvrde američke vlasti, na raspolaganju bila zdravstvena skrb, uključujući psihološku podršku. Osim toga, nije isključeno da bi mogao zatražiti služenje kazne u rodnoj Australiji. Zbog objave više od 700.000 američkih povjerljivih vojnih i diplomatskih dokumenata, koji se najviše odnose na Irak i Afganistan, prijeti mu 175 godina zatvora.

Assangeov brat Gabriel Shipton usporedio je osnivača WikiLeaksa s Aleksejem Navaljnim, ruskim oporbenim aktivistom koji je u petak umro u zatvoru dok je služio tridesetogodišnju kaznu.

'Dobro znam kako je to kad vam je voljena osoba nepravedno zatvorena, bez nade da će biti puštena', kazao je za BBC. 'Bojimo se da će umrijeti, da ćemo ga izgubiti i da će nam ga uzeti američki zatvor ili pak da će umrijeti u britanskom zatvoru.'