Vrh francuske Narodne skupštine pozvao je zastupnike parlamenta na ograničavanje korištenja aplikacija društvenih medija i servisa za razmjenu poruka.

Ta preporuka uključuje kineski TikTok, koji je pod značajnim političkim pritiskom s obje strane Atlantika, ali također obuhvaća i američke platforme kao što su Snap, WhatsApp i Instagram tvrtke Meta Platforms, Telegram (kojeg su osnovala braća rođena u Rusiji) i Signal.

'S obzirom na posebne rizike kojima obnašanje njihovog mandata izlaže zastupnike koji koriste ove aplikacije, želimo apelirati na vašu iznimnu opreznost i preporučujemo da ograničite njihovu upotrebu', napisali su Marie Guévenoux i Eric Woerth iz Renesansne stranke predsjednika Emmanuela Macrona i Eric Ciotti iz konzervativne stranke Les Républicains.

Uz to, pismo vrha francuske zakonodavne vlasti također potiče članove parlamenta na korištenje francuskog softvera WIMI za upravljanje projektima i zajednički rad.

Francusko stavljanje kineskih i američkih tvrtki u isti koš u oštroj je suprotnosti s potezima drugih europskih zemalja, uključujući nizozemsku vladu koja je odlučila ciljati na aplikacije iz zemalja koje provode 'ofenzivni cyber program' protiv Nizozemske, poput Kine, Rusija, Sjeverne Koreje i Irana.

No, odbijanje odabira strane i svrstavanja uz geopolitičko vodstvo Sjedinjenih Država duga je politička tradicija u Francuskoj, koju se često optužuje za antiameričku pristranost. Tijekom Hladnog rata francuski predsjednik Charles de Gaulle pokušao je svoju zemlju postaviti kao alternativu između američkog kapitalizma

Francuzima je glavni problem sa stranim aplikacijama društvenih medija to što su kineski i američki zakoni ekstrateritorijalni.

Osobni podaci prikupljeni putem platformi - uključujući kontakte, fotografije, videozapise te profesionalne i osobne dokumente - mogle bi koristiti strane obavještajne službe.

Tijekom Macronova mandata, Francuska se zubima i noktima borila protiv američkog Zakona o računalnom oblaku, koji američkim vlastima omogućuje zaplijenu podataka pohranjenih na američkim web poslužiteljima čak i ako se nalaze u inozemstvu.

Službeni Pariz je čak smislio poseban skup pravila za usluge u računalno oblaku kako bi pokušao zaštititi europske podatke od izvanteritorijalnog dosega Washingtona.

Kineski zakon također zahtijeva od domaćih tehnoloških kompanija da predaju podatke državnim tijelima o predmetima bilo gdje u svijetu. SAD i europske vlasti pregovaraju o pitanjima sigurnosti podataka i kibernetičkoj špijunaži, što nije slučaj s Pekingom.

U hodnicima Nacionalne skupštine, međutim, odluka najviših zakonodavaca da pozovu strane platforme iz SAD-a i Kine bila je vrlo dobrodošla, piše Politico.