Godine 2020. prihod hrvatskog IT sektora dosegnuo je 4,2 milijarde USD zahvaljujući kontinuiranom godišnjem rastu, posebno naglašenom tijekom pandemije COVID-19. Doprinos te industrije hrvatskom BDP-u u 2020. godini iznosio je 2,5%. Na portalu Oxford Analytice objavljen je tekst o hrvatskom startup tržištu na čelu s Infobipom i prikazuju Hrvatsku kao vodeće tehnološko središte u regiji.

Infobip je ostvario status jednoroga 2020. godine, nakon što je osigurao investiciju od 200 milijuna USD. Ta je tvrtka važna za cjelokupni razvoj tehnološkog ekosustava zemlje, jer ulaže u startupe koji se bave razvojem projekata u segmentima poput umjetne inteligencije i robotike, a također je otvorila urede u susjednoj Srbiji i Bosni i Hercegovini.

Infinum je pak prošle godine otvorio ured u Crnoj Gori u Podgorici gdje trenutno radi 14 zaposlenika koji su orijentirani prema razvoju softvera. U iduće dvije godine planiraju doći do 60 zaposlenih u tom uredu te će u zapošljavanje uložiti tri milijuna eura u Crnoj Gori.

Kako navodi Oxford Analytica, tvrtke namjeravaju ulagati i surađivati sa sveučilištima u tim zemljama jer će na taj način u kratkom roku osigurati pristup regionalnim IT talentima. Dugoročno bi taj pristup mogao pomoći razvoju IT industrije u dijelovima regije koji i dalje zaostaju u ICT-u i trebaju pronaći nove prilike za zapošljavanje. Primjerice, profitirati bi mogla Crna Gora, gdje ICT sektor prema podacima UN-a čini 4,2%, a nezaposlenost je blizu 20%.

Izazovi za investitore

Najveći izazov s kojim se regionalni startupi susreću je nedostatak fondova rizičnog kapitala i anđela investitora. U većini slučajeva upravo su tvrtke poput Infobipa same preuzele ulogu investitora u perspektivne lokalne startupe. Infobip vodi vlastiti Startup tribe, globalni program posvećen razvoju regionalnih i globalnih startupa, koji sada uključuje više od 70 startupa iz 40 zemalja.

Dok su članice EU-a Hrvatska i Bugarska privukle ulaganja u vrijednosti 956 milijuna eura, u razdoblju između 2015. i 2021., ostatak regije je istovremeno uspio prikupiti samo 154 milijuna eura, pokazalo je izvješće Googlea.

Glavni razlog tome je što većina zemalja u regiji nije u potpunosti integrirana u EU. Naime, dok su tehnološke tvrtke iz Hrvatske i Bugarske ostvarile uspjeh u prikupljanju sredstava, kandidati za EU kao što su Sjeverna Makedonija ili Crna Gora to nisu uspjeli, najviše zbog nedovoljne zakonodavne i regulatorne usklađenosti s EU-om, ali i političke nestabilnosti.