Najnovija, netom objavljena studija profesora Johannesa Knoblocha i njegovih kolega iz Sveučilišnog medicinskog centra Hamburg-Eppendorf utvrdila je da kovanice koje sadrže bakar pokazuju antimikrobno djelovanje. Uz to, otkriveno je i da razina bakterija na eurocentima u roku od 24 sata opada za čak 99 posto. Broj bakterija na novčanicama eura za to se vrijeme nije smanjio.

Autori studije ističe da kovanice drastično smanjuju razinu bakterija na svojoj površini, ali ih ne eliminiraju potpuno tako da i dalje mogu širiti. Iako su se u eksperimentu koristile bakterije, a COVID-19 je virus, znanstvenici kažu da su, u situacijama kad se mora plaćati gotovinom umjesto beskontaktnim karticama, novčići uvijek bolja opcija od novčanica.

Istraživanje je ovih dana trebalo biti predstavljeno na ovogodišnjem Europskom kongresu o kliničkoj mikrobiologiji i zaraznim bolestima (ECCMID), no skup je otkazan zbog pandemije koronavirusa.

Autori su istraživali antimikrobno djelovanje euro kovanica od pet i 50 centi te jednog eura, kao i novčanice od pet eura, simulirajući kontaminaciju kontaktom s kožom.

Novčanica od pet eura, poput svih ostalih novčanica eura, izrađena je od pamučnih vlakana. U kovanicama od jednog i dva eura 'zlatni' dio je legura 75 posto bakra, 20 posto cinka i pet posto nikla. 'Srebrni' dio je kupronikl, slitina bakra i nikla u omjeru 75 naspram 25 posto. Kovanice od 10, 20 i 50 centa izrađene su od nordijskog zlata, legure sastavljene od 89 posto bakra, pet posto aluminija, pet posto cinka i jedan posto kositra. Kovanice od pet, dva i jednog centa izrađene su od čelika obloženog bakrom.

Kod hrvatskih kovanica, koje nisu bile predmet ovog istraživanja, one od jedne i dvije lipe izrađene su od slitina aluminija i magnezija, one od pet, 10 i 20 lipa imaju čeličnu jezgru obloženu slitinom bakra i cinka, a onoj od 50 lipa čelična jezgra obložena je slitinom željeza i nikla. Kovanice jedne, dvije i pet kuna iskovane su od slitina bakra, nikla i cinka, dok ona od 25 kuna sadrži slitinu bakra, nikla i aluminija.

U devet neovisnih pokusa pokazalo se da manja površina kovanice od pet centi rezultira manjom količinom prenesenih bakterija u usporedbi s kovanicama od 50 centi jednog eura. Svi kovanice koje sadrže bakar pokazale su antimikrobnu aktivnost.

Autori zaključuju da, 'za razliku od novčanica od pet eura, kovanice s bakrom pokazuju detekcijsku antimikrobnu aktivnost. Međutim, u većini pokusa bakterije nisu u potpunosti uklonjene iz kovanica. Stoga čak i kovanice mogu djelovati kao vektori za prijenos mikroba.'

Nedavno je također dokazano da površine koje sadrže bakar pokazuju antivirusno djelovanje protiv SARS-CoV-2, značajno smanjujući razdoblje u kojem virus ostaje zarazan (samo četiri sata) za razliku od polimernih površina na kojima virus može preživjeti i nekoliko dana.

'Vjerujem da je rizik prijenosa virusa novcem, čak i novčanicama, daleko niži od rizika susreta licem u lice sa zaraženim', zaključuje profesor Knobloch. 'Kad je riječ o trenutnoj pandemiji Covida-19, kovanice su bolji izbor od novčanica. Međutim, karticom se može plaćati beskontaktno i to je najbolji način.'