Klinika za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević i Hrvatski zavod za javno zdravstvo ispituju različite testove za otkrivanje zaraženosti nacije koronavirusom. COVID-19 pun je nepoznanica, no svima je jasno to da koronavirus uopće ne mora izazvati simptome.

Jednostavno rečeno, mnogi ga prebole, a da nisu bili ni svjesni toga da su bili bolesni. Upravo stoga zdravstvene službe širom svijeta okreću se serološkim testiranjima kako bi se procijenilo koliko takvih bolesnika zapravo ima u nekoj zemlji.

'Na tržištu su se prvi kvalitetniji testovi pojavili u zadnjih mjesec dana i mi dobivamo njihove uzorke na testiranje', najavila je prof. dr. sc. Alemka Markotić, ravnateljica Klinika za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević, piše Večernji list. 'Serološki testovi dokazuju takozvana specifična antitijela u serumu ljudi koji su bili u kontaktu s virusom, bilo da su razvili bolest, bilo da su bili asimptomatski. Takva antitijela u organizmu ljudi stvaraju se na sve infektivne bolesti, a iste metode služe i za praćenje uspješnosti cijepljenja kod drugih infektivnih bolesti.'

Dakako, podaci kojima raspolaže sama klinika koja zbrinjava najteže slučajeve ne mora odgovarati stanju nacije pa će testiranja provoditi i Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Nisu još sigurni hoće li testirati slučajni uzorak od 1500 do 2000 ljudi ili će testirati pacijente jednog obiteljskog liječnika. Prva varijanta je izglednija, rekao je ravnatelj Zavoda, prim. dr. Krunoslav Capak za Večernji list.

U svakom slučaju, tako će pratiti imunitet oboljelih, njegovo trajanje i moguće slučajeve ponovnog oboljenja. I dok se u Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim zemljama, radi na tome da se, barem za početak, provedu prva, ograničena testiranja na zdravstvenim djelatnicima i uzorku populacije, u Italiji gledaju širu sliku. Tako Veneto planira serološke testove provesti na čak 100.000 stanovnika ove regije kako bi se otkrilo mogu li osobe s antitijelima izaći iz samoizolacije i vratiti se na posao.

U Hrvatskoj se tek treba odabrati najpouzdaniji test do kojeg se trenutno može doći kako bi se prva testiranja mogla početi provoditi. Zasad ostaje nepoznato kad će to biti. No kad se to dogodi, struka će imati bolji uvid u stvarnu situaciju, naročito u broj asimptomatskih bolesnika. To je za početak važno kako bi se bolje zaštitili zdravstveni djelatnici i ugrožena populacija, poput korisnika domova za starije osobe.

Serološki testovi su se u početku pandemije pokazali nepouzdanima za dijagnostiku, ali su dobri za stvaranje slike o tome koliko je ljudi zapravo preboljelo bolest ili bilo zahvaćeno epidemijom, objasnio je Capak nedavno na N1 televiziji. I doista, zemlje poput Kine i Singapura već su koristile serološke testove za pronalaženje kontakata i kako bi rekonstruirale put kojim se virus širio. Velika Britanija naručila je 3,5 milijuna seroloških pretraga, a uvodi ih i Njemačka kao podlogu za izdavanje potvrda o imunitetu osobama koje su preboljele COVID-19, pisala je Slobodna Dalmacija.

Serološka ispitivanja za SARS-CoV-2 izuzetno su tražena roba ovih dana; tražena poput kvasca i toaletnog papira prvih dana samoizolacije. Riječ je, pojašnjava Centar za zdravstvenu sigurnost Bloombergove škole javnog zdravlja pri Sveučilištu Johnsa Hopkinsa, o krvnim testovima pomoću kojih se može utvrditi jesu li ljudi bili izloženi određenom patogenu proučavanjem njihovog imunološkog odgovora.

Takozvani RT-PCR testovi, koji se trenutno širom svijeta koriste za dijagnosticiranje slučajeva Covida-19, mogu samo ukazivati na prisutnost virusa tijekom infekcije i ne ukazuju na to je li se osoba zarazila i nakon toga oporavila. Serološka ispitivanja mogu pak ponuditi više kvalitetnih detalje o prevalenciji bolesti u populaciji identificiranjem pojedinaca koji su razvili antitijela na virus.

Postoji nekoliko vrsta testova. Takozvani enzimski povezani imunosorbentni test (ELISA) obično koristi uzorke krvi, plazme ili seruma pacijenata. Test se oslanja na ploču obloženu virusnim proteinima spike, odnosno šiljastim proteinima. Uzorci se inkubiraju s proteinom pa ako pacijent ima antitijela na virusni protein, oni se vežu zajedno. U slučaju Covida-19 ovi testovi najčešće testiraju pacijenta na antitijela (IgG i IgM).

Brzi dijagnostički test (RDT) malen je i lako prenosiv. Ovi testovi mogu koristiti uzorke krvi iz uboda prsta, uzoraka sline ili tekućine iz nazalnog brisa. Podsjećaju na testove trudnoće jer bojama ukazuju na pozitivne ili negativne rezultate. Kod koronavirusa njima se najčešće testiraju antitijela pacijenta (IgG i IgM) ili virusni antigen. U nekim slučajevima može biti korisno mjeriti početne vrijednosti IgG-a i IgM-a prije infekcije.

Testovi neutralizacije oslanjaju se pak na antitijela pacijenta kako bi se spriječila virusna infekcija stanica u laboratorijskim uvjetima. Takvi testovi ukazuju na to ima li pacijent antitijela, aktivna i učinkovita protiv virusa. Ovi testovi zahtijevaju od pacijenta uzorke krvi, seruma ili plazme. Oni ovise o staničnoj kulturi, laboratorijskoj metodi kultiviranja stanica koja omogućuje rast virusa SARS-CoV-2.

Samo od početka travnja odobren je čitav niz testova. Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila je tako serološki RDT test koji otkriva IgM i IgG na protein tvrtke Cellex. U drugim zemljama za dijagnostičku upotrebu trenutno je već dopušteno deset testova koje provode američke, kineske, korejske i singapurske kompanije i instituti, od SD Biosensora do klinike Mayo. Zasad samo u istraživačke ili nadzorne svrhe odobrena su 24 testa, a 11 ih je u fazi razvoja.

Dobru vijest ima i prof. dr. Igor Štagljar, hrvatski znanstvenik sa Sveučilišta u Torontu, koji u svom laboratoriju radi na novom imunotestu koji bi omogućio otkrivanje antitijela za koronavirus.

'Uzbuđen sam što mogu objaviti da je moj laboratorij jedan od rijetkih laboratorija na Sveučilištu u Torontu koji provodi tzv. kritična istraživanja vezana uz COVID-19', oglasio se Štagljar krajem ožujka na Facebooku. Njegov tim razvija brze, osjetljive i mjerljive imunološke testove kojima je cilj izmjeriti razinu ukupnih antitijela ili IgG ili IgM antitijela izravno u pacijentu.

Ovim testom ne bi se samo otkrivale osobe zaražene virusom SARS-CoV-2, nego bi pomogao i u identifikaciji otpornih na taj virus. To bi, kaže Štagljar, osiguralo dovoljno zdrave radne snage u vitalnim industrijama kao što su proizvodnja medicinske opreme i hrane te dostave.

Otkrivanje antitijela za SARS-CoV-2 kod pojedinaca iznimno je značajno jer će, objasnio je Štagljar u Novom listu, imunom dijelu populacije omogućiti povratak normalnom životu, bez rizika da zaraze druge ljude u svojoj okolini. I tako dok se ne pronađe lijek ili cjepivo.