Hrvatska se pozicionira kao zemlja koja se u izazovnim vremenima može nositi s velikom količinom podataka, rekao je rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić istaknuvši stvaranje podatkovnih centara, koji omogućavaju jačanje kibernetičke sigurnosti i digitalne transformacije na sveučilištima i fakultetima.

'Vjerujem da ćemo zajedno učiniti ono što treba kako bi naše Sveučilište i fakulteti mogli imati najbolje u pogledu kibernetičke sigurnosti i digitalne transformacije', izjavio je rektor Lakušić.

Iva Ivanković iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih podsjetila je da se trenutno nalazimo u ciklusu najvećeg ulaganja u sustav obrazovanja, pri čemu se poseban naglasak stavlja na digitalizaciju.

'Nacionalnim planom oporavka i otpornosti nastoji se osigurati što više sredstava za digitalnu transformaciju, a više od 84 milijuna eura osigurano je za ključne aktivnosti modernizacije sustava. Na taj način omogućavamo studentima da studiraju na istoj razini kao i u ostatku Europske unije', istaknula je.

Ravnatelj Srca Ivan Marić osvrnuo se na infrastrukturu podatkovnih centara i značajna ulaganja u njihov razvoj.

'Katalog usluga ilustrira se kroz e-infrastrukturne slojeve. Uspjeli smo izgraditi šest podatkovnih centara u Hrvatskoj, a proteklih godinu dana infrastruktura je doživjela nadogradnje, posebno u elektroenergetskom sustavu, kako bi bila što otpornija', naglasio je Marić.

Dodao je kako su resursi Srca doživjeli tehnološke i kapacitivne promjene te da akademski oblak Srca sada udomljuje 1100 virtualnih poslužitelja za više od 120 ustanova.

Osim podatkovnih centara, Srce obilježava i deset godina postojanja Digitalnog akademskog arhiva i repozitorija (Dabar), koji je dosegao 300.000 objavljenih digitalnih objekata. Također, na portalu časopisa Hrčak implementirani su novi dodaci, čime je ovaj sustav postao dijelom kataloga mnogih europskih istraživačkih infrastruktura.

Također Srce je ove godine pokrenulo Akademiju Srca u koja nudi specijalizirane i kvalitetne programe za profesionalno usavršavanje polaznika, a to su znanstvenici nastavnici i IT stručnjaci.

Na današnjoj konferenciji pozvani predavač je Nils Wedi, voditelj digitalnih tehnologija za Destination Earth u Europskom centru za srednjoročne vremenske prognoze koji je na primjeru digitalnog blizanca planete Zemlja prikazao kako digitalni blizanci rade, njihove prednosti, nedostatke i budućnost njihove upotrebe te mogućnosti koje nam donose za rješavanje najvećih društvenih izazova današnjice.

Održan je i panel na temu 'Disruptivne tehnologije kao pokretač promjena' tijekom kojega su predstavnici iz akademske zajednice, gospodarstva i javne uprave razgovarali o tome kako nove tehnologije doprinose rješavanju nekih od najrelevantnijih problema današnjice u znanosti.

Konferencija se održava danas i sutra, a na njoj će biti više od 40 izlaganja, 18 poster prezentacija, deset radionica, osam tematskih blokova te dva pozvana predavanja.