Industrija videoigara iz godine u godinu bilježi sve veći porast zarade, što je mnoge ponukalo da se i sami počnu baviti razvojem naslova. Jedno od mjesta na kojem zainteresirani mogu sakupiti konkretna znanja o gejming industriji te se specijalizirati za određenu ulogu u razvojnim timovima privatni je edukacijski centar Machina.

Machina je, prema riječima njezinih osnivača, 'akademija za videoigre koja programima edukacije i inkubacije pomaže svim zainteresiranima za rad u industriji videoigara da u njoj pronađu svoje mjesto’.

Zagrebačka akademija za razvoj videoigara službeno je osnovana 2013. kao kombinacija profesionalnog iskustva i strasti prema zanatu. Njezini osnivači su u suradnji s profesionalcima u tom polju stvorili niz edukacijskih programa koji, tvrde, kontinuirano nastoje pronaći ‘zlatni omjer između teorijskog znanja i primjenjivosti istoga na tržištu rada u industriji videoigara’.

Machina je 2014. službeno otvorila prve prijave za programe inkubacije te je dvije godine kasnije educirala preko 250 polaznika i pomogla pri inkubaciji osam razvojnih timova.

Iskoristili smo malo sunčanog vremena kako bismo posjetili prostore Machine i porazgovarali s ljudima bez kojih ovaj zanimljiv edukacijski centar ne bi nastao. U službenim prostorima u centru Zagreba dočekao nas je Lovro Nola, osnivač i direktor Machine.

Počeci

'Prvu grupu polaznika u našem edukacijskom centru imali smo 2013.', sjeća se Nola. 'U početku je cijeli pothvat bio, barem meni, zanimljiv sklop hobija i prethodno stečenog znanja - specijalizirao sam se za projekte EU-a i edukaciju prije nego što sam se u cijelosti odlučio posvetiti videoigrama', dodaje. Zanimljiva stvar vezana uz akademiju koja educira svoje polaznike u raznim stručnim gejming poljima ta je da većina klijenata zapravo želi unaprijediti već stečena znanja kako bi poboljšali ili usavršili struku.

'Nerijetko nam dolaze arhitekti koji žele naučiti modeliranje u Unityju ili umjetnici kojima treba usmjerenje u polju koje, premda je vezano uz proizvodnju videoigara, zapravo nadograđuje ono što već znaju. Upravo zato rijetko kada imamo polaznike mlađe od 24 godine. Također bih htio naglasiti da, makar su sve vještine koje mogu steći na našim tečajevima dostupne negdje na internetu, najčešće imamo posla s ljudima kojima je ušteda vremena puno važnija od potrošenog novca', naglasio je naš sugovornik. Što najviše zanima ljude koji ulaze u gejming industriju? Stvari koje su apstraktne i koje iz daljine izgledaju zastrašujuće - programiranje (C++, Unity, C Sharp) i 3D modeliranje.

'Problem je to što velik broj ljudi pogrešno pretpostavlja da je proizvodnja zabavnog softvera sama po sebi zabava i onda nakon šest mjeseci muke shvate u što su se uvalili - mi smo ovdje da im damo uvid u gejming industriju te da ih, uz malo sreće, dovoljno stručno osposobimo da jednog dana završe u nekom od razvojnih studija', tvrdi Nola.

Što se predavača tiče, Machina upošljava pojedince s minimalno dvije do tri godine iskustva u struci i godinom iskustva u nekom od studija.

'Cilj nam je pronaći ljude koji još nisu toliko duboko zašli u struku da svoje znanje ne mogu prenijeti novim generacijama. Svi naši predavači zbilja vole ono što rade i to mi je jako drago.'

Više od teoretskog znanja

Machina na svojim službenim stranicama naglašava da se pored tečaja svi polaznici s vremenom upoznaju s predstavnicima već postojećih domaćih studija poput Croteama i Nanobita. 'Cilj je povezati ljude - usudio bih se reći da je šansa za uspješno zapošljavanje u hrvatskoj industriji videoigara barem pedeset posto ovisna o dobrom umrežavanju... o tome kakve ljude poznaješ i s kime si u kontaktu. Nerijetko se dogodi da neki studio traži novog zaposlenika, ali to radi preko već formiranih komunikacijskih kanala - pitaš prijatelja koji vodi drugi studio zna li nekog, pa se čujete i dogovorite za dalje...'

Upravo zato Machina pored edukacije novog potencijalnog kadra sudjeluje u okupljanjima gejming programera na mjestima poput Game Dev Meetupa i Game Dev Drinkupa te organizira susrete polaznika i svih zainteresiranih s headhunterima i voditeljima hrvatskih gejming studija. 'Pretprošle godine organizirali smo Game Dev Career Day, a ove planiramo to ponoviti. Jedna od najvažnijih vještina pri pronalaženju posla u ovom području moć je samoprezentacije. Sljedeći Game Dev Career Day održat će se 24. travnja u Zagrebu.'

Zapošljavanje u inozemstvu

Kada smo našeg sugovornika pitali za postotak polaznika akademije koji odluče svoju sreću potražiti u nekom od inozemnih gejming studija, Nola je naglasio da su oni dosta rijetki, no da ih se isto tako može vrlo lako prepoznati već tijekom prvog razgovora.

'Riječ je o iznimno usredotočenim ljudima koji već imaju hrpu stečenog znanja te koji kod nas dolaze po specijalizaciju i profiliranje što će im dati konkretna znanja potrebna za učinkovit rad u već uigranim studijima', komentirao je. Najveći problem, čini se, nastaje kada netko završi u studiju koji od njega očekuje prilagodljivost, a on to nema. Zato je užasno bitno napisati dobro motivacijsko pismo u kojem se naglašava da će njoj ili njemu trebati neka vrsta prilagodbe.

Što se naših studija tiče, dio onih koji završe tečaj odluči stvoriti svoje timove ili se zaposliti u dobro uigranim studijima.

Trendovi u hrvatskoj industriji videoigara

Velik problem kod većine ljudi koji razmišljaju o ulasku u svijet razvoja videoigara to je što ne znaju koliko je sam razvoj igara složen. Puno mladih previše se koncentrira na razvoj same igre, a premalo na doseg prema publici koja će konzumirati tu igru. Ključ uspjeha je, prema Noli, razviti kvalitetnu komunikaciju i učiti slušati feedback. 'Puno studija to jednostavno ne radi. Po meni je 33 posto uspjeha u samom razvoju igre, 33 posto u dobrom plasmanu i 34 posto u sreći, s time da faktor sreće polako pada sukladno stečenom iskustvu', tvrdi direktor Machine.

U Hrvatskoj trenutno operira svega nekoliko velikih firmi koje su uspješno izdale nekoliko naslova i nastavljaju razvijati poslovanje zahvaljujući 'efektu inercije'. Kada smo ga pitali koji je dio gejming industrije najmanje zastupljen, naš sugovornik odmah je spomenuo mobilne igre. 'Razlog je to što se na igrama za smartfone može jako puno zaraditi, no problem je što je do tog novca jako teško doći. Hrpa mobilnih igara zarađuje novac (uglavnom) na mikrotransakcijama. Također je prilično teško investirati u takav tip igara.'

Kadrovi koji nedostaju

Velik broj studija u Hrvatskoj, tvrdi Nola, nema ni producente ni marketingaše. Producentu je zadatak razmišljati i planirati projekt kroz prizmu vremenske i financijske učinkovitosti - paziti da se određeni dijelovi projekta ne zanemaruju ili precjenjuju. Drugi spomenuti kadar, marketing videoigara, zaslužan je, među ostalim, za planiranje izdavanja naslova i razumijevanje trenutka u kojem će to biti najučinkovitije.

Upravo to nas vraća na sam početak razgovora - glavni cilj osobe koja ulazi u svijet gejming industrije daljnja je specijalizacija, usavršavanje već stečenog znanja u oblik relevantan za jednu od najunosnijih nišnih industrija današnjice.

Budućnost edukacije

Uz neminovan dolazak digitalne ere, stići će doba u kojem će napredno znanje rada na računalu biti izuzetno važno za većinu unosnijih poslova. Zahvaljujući brojnim edukacijskim programima, školovanje u državnim školama i sveučilištima prije ili kasnije doći će do priprema za potencijalni rad u polju digitalne zabave. Kada dođe do toga, Machina će biti spremna ponuditi novu fazu edukacije koja seže u dublju specijalizaciju.

'U daljnjoj budućnosti planiramo okupiti ljude koji su se već pronašli u ovom polju te im ponuditi edukaciju koja seže u područja što ih osnovno i fakultetsko obrazovanje jednostavno nemaju vremena pokriti. Razvoj igara iznimno je kompleksno polje koje seže duboko u nišna područja već utemeljenih struka. Drugim riječima - za dodatnu edukaciju uvijek ima mjesta', zaključio je direktor Machine.