Projekt e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola uspješno je okončan. Pilot projektom započetim 2015. godine obuhvaćeno je bilo deset posto hrvatskih osnovnih i srednjih škola, odnosno više od sedam tisuća nastavnika i 23 tisuće učenika.

Cilj je bio podići razinu digitalne zrelosti u tim obrazovnim institucijama, što je podrazumijevalo uvođenje informacijsko-komunikacijske infrastrukture i opreme u 151 školu, razvoj digitalnih sadržaja, e-usluga i alata za nastavne i poslovne procese, kao i obrazovanje odgojno-obrazovnih djelatnika u školama.

Provedba projekta e-Škole trajala je nešto više od tri godine i koštala je nešto više od 306 milijuna kuna, što je u udjelu od 85 posto financirano sredstvima Europske unije, dok je preostalih 15 posto pristiglo iz hrvatskog državnog proračuna. Točan iznos troška trebao bi biti poznat i objavljen uskoro.

Škole više nisu digitalne početnice

Provedba projekta je nakon 18 mjeseci provedbe u 93 posto odabranih škola podigla razinu digitalne zrelosti na razinu digitalno osposobljenih, odnosno digitalno naprednih. Prije početka provedbe bile su na razini digitalnih početnica.

Održano je više od 1.900 radionica, e-tečajeva i webinara za više od sedam tisuća jedinstvenih korisnika. Sve su škole opremljene internetskom mrežom i bežičnim internetom, kao i s ukupno 12.340 različitih računala.

Stvoreni su novi digitalni obrazovni sadržaji koji prate kurikulum matematike, fizike, kemije i biologije za 7. i 8. razrede osnovne te 1. i 2. razrede srednje škole. Preko stotinu tih sadržaja pohranjeno je u repozitorij digitalnih sadržaja Edutorij, kojeg je moguće pretraživati, a na kojem nastavnici i učitelji mogu objavljivati i vlastite digitalne nastavne materijale.

Izrađeno je 240 scenarija poučavanja, proširena lista e-Lektira, a unaprijeđen je i e-Laboratorij, koji služi za istraživanje, testiranje i selekciju digitalnih alata.

Ujedno je razvijeno više e-usluga, poput sustava informatizacije poslovanja ustanova (SIPU), sustava upravljanja učionicom, informacijskog sustava za analitiku učenja i rudarenje obrazovnih podataka, sustava za praćenje uvjeta rada u školi Aero te aplikacije za organizaciju i praćenje edukacije EMA.

Dio tih e-usluga trebao bi postati dostupan svima zainteresiranima, a zamjenica ravnatelja CARNeta i voditeljica projekta Andrijana Prskalo Maček rekla je kako očekuje da će neke od njih - primjerice SIPU - ući u široku uporabu poput e-Dnevnika danas, ali i omogućiti prikupljanje podataka za učinkovitije poboljšavanje hrvatskog obrazovnog sustava.

Ocijenila je kako je projekt bio uspješan zato što je bio cjelovit i sveobuhvatan. Ujedno je iznijela podatak kako je na temu projekta e-Škole tijekom pripreme i provedbe razmijenjeno više od 43 tisuće elektronskih poruka.

Na red trebaju doći sve hrvatske škole

Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNet, u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, već priprema dokumentaciju za drugu, ambiciozniju fazu projekta tijekom koje bi do 2022. godine sve hrvatske osnovne i srednje škole - njih 1.200 - bile opremljene na isti način, što bi bi trebalo koštati 1,3 milijarde kuna.

Ravnatelj CARNeta Goran Kezunović podsjetio je kako je agencija UNESCO proglasila projekt e-Škole jednim od 12 najboljih u toj kategoriji na svijetu, dok ga je Europska komisija izdvojila kao ogledni primjer digitalizacije škola na nacionalnoj razini.

Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak rekla je kako je uspješno okončanje projekta e-Škole prvi značajan iskorak hrvatskih škola u digitalno doba. Te škole već danas trebaju početi pripremati učenike za poslove koji će tek nastati, kao i za sve više njih koji će tražiti digitalne vještine, istaknula je te obećala kako će Ministarstvo znanosti učiniti sve kako bi se pronašla sredstva za provedbu druge faze projekta.

Smatra kako će se projekt e-Škole dobro nadopunjavati s uvođenjem informatike kao obveznog predmeta u pet i šesti razred osnovne škole, ali i s programom Škola za život, čija provedba kreće 3. rujna.

Divjak je upozorila na važnost kontinuiteta pri provedbi ovakvih projekata, kao i na suradnju raznih agencija, institucija i drugih tijela. 'Nemamo luksuz stalno počinjati ispočetka', naglasila je ministrica.

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić obećao je punu potporu Vlade u provedbi druge faze projekta e-škole te najavio kako Banski dvori u popularizaciju znanosti namjeravaju uložiti najmanje sto milijuna kuna.