'Analogni proces je čaroban, romantičan, nostalgičan i praktički nepromijenjen podnjih 100, 150 godina. Teško je opisati trenutak kad se na bijelom papiru kroz valove razvijača polako pokažu tamni atomi srebra koji čine vašu prvu analognu fotku.

Borimo se za opstanak tog procesa jer ga volimo, jer ga se puno ljudi s nostalgijom sjeća, a još više mladih ga tek otkriva i u njega se tek zaljubljuje, što vidimo na reakcijama ljudi u tamnoj komori koji su u nju prvi put ušli', objašnjava Ivan Pekarik, direktor marketinga i poslovnog razvoja, manje poznatu motivaciju ekipe uključene u projekt Fojo/Enfojer

Taj projekt pokrenut je prije nešto više od dvije godine. Tijekom jednog dokonog dana na plaži rodila se ideja o aplikaciji za fotografiranje koja će imati sve mogućnosti koje dotadašnje nisu imale.

Bili su prvi koji su uveli izradu i dijeljenje filmova, potpunu kontrolu kamere, šest formata snimanja i još puno drugih mogućnosti besplatno, zbog čega su privukli i pozornost većih tehnoloških medija poput Mashablea, koji ih je nazvao 'znatno moćnijom inačicom Instagrama'.

U dvogodišnjem razvoju je sudjelovalo petnaestak ljudi, pod vodstvom idejnog začetnika Ilije Stjepića. Programiranje je obavila tvrtka Infinum. Aplikacija je zasad dostupna samo za iOS, no u planu je i inačica za Android.

Za Enfojer, prijenosni laboratorij s tamnom komorom za pametne telefone, su pokrenuli svojedobno i kampanju na platformi za crowdfunding Indiegogo

Jedini je pravi razlog zašto je analogni proces pred odumiranjem, nastavlja Pekarik, to što je postao skup i nepraktičan. Ljudi nemaju novca ni prostora za održavanje tamnih komora.

'Mi želimo riješiti taj problem. Cilj nam je zamijeniti velike i kompleksne laboratorije s jednostavnim i pristupačnim uređajima koji će ljudima omogućiti da, koristeći najmodernije tehnologije i cjenovno pristupačnu opremu, u kućnoj radinosti i dalje uživaju u analognoj fotografiji', kaže Pekarik.

San im je osigurati dovoljno velik uspjeh s Enfojerom i aplikacijom Fojo, kako bi mogli razvijati nove inovativne proizvode koji će pomoći u tranziciji analognog procesa u 21. stoljeće.

Žele očuvati stoljetnu hrvatsku tradiciju u fotografiji, ogroman umjetnički kapital otjelotvoren u djelima fotografa kao što je Tošo Dabac i biti predvodnici struje koja će vratiti barem dio starog sjaja domaćoj umjetnosti, ali i pokrenuti umjetničke projekte, organizirati izložbe, pomoći drugim fotografskim projektima (tehnološkim ili umjetničkim) koji su u začetku.

Jedan od tih projekata je i sudjelovanje u izložbi Petera Lindbergha u HDLU u Zagrebu, u sklopu koje na prototipu Enfojera razvijaju fotografije koje su posjetitelji snimili pametnim telefonima i bilježe njihove reakcije na tamnu komoru koju koriste.

Skupili su već puno materijala, pa razmišljaju o tome da od tih reakcija slože zaseban film. Želite li osobno provjeriti kako to izgleda, dođite na Trg žrtava fašizma 16, svakoga dana od 17 do 20 sati.

U suradnji s Arhivom Toše Dabca, u Muzeju suvremene umjetnosti sredinom svibnja izložit će dvadesetak fotki napravljenih na Enfojeru s negativa tog velikana fotografije, nastalih pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća, koje dokumentiraju nastanak arhitekture Novog Zagreba, odnosno sraz poslijeratne kulture i začetka moderne.

Ujedno će predstaviti Enfojer i proces izrade fotografija koji koristi, a pripremaju i radionice za najmlađe kako bi ih upoznali s analognom fotografijom.