Aplikacija koja je revolucionirala način na koji komuniciramo putem računala danas se nalazi pred gašenjem. Premda se za njezinu propast može uglavnom kriviti Microsoft, put od munjevitog uspona do tihog kraja obilježio je niz čudnih odluka i propuštenih prilika
Izgleda da se još jedno poglavlje tehnološke povijesti polako privodi kraju. Kultni Skype, aplikacija koja je promijenila način na koji komuniciramo putem interneta, ugasit će se 5. svibnja. Ako vam njegov odlazak ne znači previše u životu, niste jedini. Nekad najveći sustav za internetske pozive danas je još jedna fusnota u Microsoftovu poslovnom portfelju te će ga zamijeniti poslovno orijentirani Teams.
Priča o Skypeu počinje u svijetu koji je ovisio o fiksnim telefonskim linijama, teleoperaterima i državnim kompanijama. Cijene međunarodnih poziva bile su astronomski skupe, a kad bi se netko odlučio preseliti iz Europe u SAD, obično bi uslijedio prekid komunikacije - osim u najozbiljnijim slučajevima.
Inovacija iz Estonije
Inovacija iz Estonije to je promijenila. Skype je svojom pojavom omogućio besplatne glasovne i videopozive putem interneta. Makar bi dolazak takve aplikacije danas ostao relativno nezamijećen, 2003. on je predstavljao početak komunikacijske revolucije, omogućivši besplatne online video i audiopozive. Skype je upravo zato postao učinkovitom i, što je najvažnije, jeftinom alternativom telefonskim pozivima te favoritom privatnih i poslovnih korisnika.
Uz stabilne prihode i brzorastuću popularnost, u jednom trenu zapeo je za oko eBayu te ga je 2005. kupio za 2,6 milijardi dolara. Američki div je nakon naoko izvrsnog poslovnog poteza naišao na problem integracije usluge u svoj izvorni biznis, što je dovelo do prodaje aplikacije investitorskoj skupini 2009. za 1,9 milijardi dolara. Taj se potez eBaya u retrospektivi pokazao još lošijim nakon što je 2011. Skype prodan Microsoftu za masivnih 8,5 milijardi dolara, što je u to vrijeme bila rekordna akvizicija u svijetu big techa.
Microsoft je odlučio izbjeći eBayevu grešku dubokom integracijom aplikacije u svoj ekosustav. Od 2013. do 2015. postala je dijelom Microsoftova softverskog paketa, zamijenivši Windows Live Messenger. Ono što je slijedilo pet godina kasnije činilo se kao nevjerojatna prilika za rast - početak pandemije covida i sveopći rad od kuće.
vezane vijesti
Propuštena poslovna prilika
U svijetu koji se prisilno zatvorio u svoje domove te zbog naglog porasta potrebe za online sastancima Skype je osigurao samo djelomičan rast, a druge platforme, poput Zooma, probijale su globalne rekorde. Razloga za ovo ima prilično puno, no da bismo ih u cijelosti razumjeli, moramo razumjeti i to kako je Skype zarađivao novac.
Aplikacija je funkcionirala kao freemium, što znači da je besplatno nudila osnovne funkcije, a dodatne značajke su se plaćale pa nije ostvarivala rast, dok su WhatsApp i FaceTime nudili iste stvari potpuno besplatno. Zoom i Teams su, s druge strane, bili više orijentirani na poslovnu komunikaciju.
Četiri razloga za pad
Unatoč ranom uspjehu, Skype je s vremenom izgubio na važnosti. Nekoliko ključnih čimbenika pridonijelo je njegovu padu.
Prvi je neuspjeh u inovacijama. Skype nije uspio držati korak s bržim i intuitivnijim konkurentima koji se oslanjaju na mobilne uređaje, poput Zooma, WhatsAppa, Google Meeta i FaceTimea. Također, Microsoft je 2017. lansirao Teams, a on ga je ubrzo zasjenio kao glavno rješenje za komuniciranje unutar tvrtki.
Drugi problem bilo je korisničko iskustvo. Česte nadogradnje, neuredno sučelje i problemi s performansama frustrirali su skoro svakog tko je koristio aplikaciju. Skype se s vremenom udaljio od svoje izvorne svrhe jednostavnog VoIP servisa i pokušao postati univerzalna komunikacijska platforma, što je rezultiralo zbunjujućim i nedosljednim iskustvom.
Treći faktor bila je zbrka oko brenda i Microsoftove poslovne odluke. Paralelno lansiranje Skype for Businessa i standardnog Skypea stvorilo je konfuziju među korisnicima. Kasnije je Microsoft promovirao Teams kao primarni alat za suradnju, dodatno smanjujući važnost Skypea.
Na kraju, pandemija i uspon Zooma ubrzali su njegov pad. Iako je tijekom početnog razdoblja lockdowna doživio porast broja korisnika, brzo je zaostao za Zoomom te je on postao dominantna platforma za online sastanke, obrazovanje i poslovnu komunikaciju.
Kraj jedne ere?
Skype, nekoć sinonim za online pozive, danas je tek sjena svoje slave. Dok će dio nostalgičnih korisnika žaliti za odlaskom aplikacije koja je žarila i palila prije dvadesetak godina, danas je svatko svjestan njezinih prevelikih zaostataka u odnosu na konkurente. Toliko, štoviše, da mnogi govore da je njezin odlazak - dobrodošao. Jeste li i vi među njima?
