Salzburg EASA 2013
Izvor: Wikimedia Commons / Autor: Wikipedia
Salzburg EASA 2013
Izvor: Wikimedia Commons / Autor: Wikipedia
NOVO SVEUČILIŠTE U RH
U Hrvatskoj je posljednjih godina sve više studenata koji su završili fakultete, a ne znaju što bi s diplomama. Stoga vijest da se otvara neko novo sveučilište nužno mora probuditi podozrivost i izroditi pitanje - čemu još jedno
No voditelji sveučilišta Alma Mater Eropaea, utemeljenog 2010. sa sjedištem u Mariboru, koje je nedavno otvorilo svoje podružnice u Bjelovaru i Karlovcu tvrde da je čak 96 posto njihovih prvih diplomanata pronašlo posao već dva mjeseca po završetku studija.
U čemu je tajna? Dekan poslovnog studija prof. Jurij Toplak kaže da Alma Mater Eropaea, kći Europske akademije znanosti i umjetnosti, prije svega nastoji ponuditi studije u strukama koje su na tržištu rada deficitarne. Tako je primjerice u Mariboru najpopularniji studij fizioterapije koja je tražena u Europi. Druga disciplina, u kojoj čelnici vide budućnost jest socijalna gerontologija budući da stanovništvo svijeta postaje sve starije. Ova se znanstvena grana u Mariboru može i doktorirati. No Toplak priznaje da još nitko iz Hrvatske nije završio niti jedan program na ovom sveučilištu!
U Hrvatskoj je tek otvoren dvogodišnji magistarski Europski poslovni studij. Cijena po godini je 2700 eura, međutim, to je 'all inclusive' - svaki student dobit će svoj iPad, sve potrebne programe za studiranje i svu literaturu. U cijenu su uračunata čak i putovanja u Maribor i Bruxelles gdje će se održavati dio tečajeva i vježbi. Sva predavanja će se snimati, ne samo kako bi ih studenti mogli iznova i iznova pregledavati već i kako bi se osigurala kvaliteta predavanja koja mora biti vrhunska. Preko interneta obavljat će se i konzultacije, a studenti će, uz ostalo dobro naučiti i kako se svojim budućim poslodavcima predstaviti video CV-jem.
Na poslovni magistarski studij, za koji su organizirani prostori u Karlovcu i Bjelovaru, već do sada prijavilo se više od 100 zainteresiranih, koliko ih i namjeravaju primiti u prvoj godini, a prijave traju do 15. rujna. Upisati se mogu svi kandidati koji su završili trogodišnji studij po Bolonji ili četverogodišnji po starom sustavu. Po završetku, studenti bi trebali biti osposobljeni za rad u biznisu, ali i u hrvatskim i europskim institucijama. Većina predavanja za sada će biti na hrvatskom, dok će kroz nekoliko godina 80 posto biti na engleskom, a 20 na hrvatskom. Dekan Toplak najavljuje da će neka od njih održati ugledni nobelovci. Za sada ne postoji stipendiranje, ali postoji mogućnost plaćanja na rate bez kamata – prvi put 700 eura, a potom po 550 mjesečno. Kriteriji za upis ove godine još neće biti strogi pa će se prosjek ocjena gledati samo ako se prijavi previše kandidata. Za tportal Toplak je pojasnio da će novi europski poslovni studij biti koristan Hrvatskoj jer je tek ušla u EU, a stečeno obrazovanje trebalo bi studente osposobiti za pisanje kvalitetnih projekata za povlačenje novaca iz europskih fondova. Budući da je sveučilište vrlo mlado teško je reći može li dugoročno zadržati visoke stope zapošljivosti osobito na novootvorenom poslovnom studiju u Hrvatskoj. U svakom slučaju malo dodatne konkurencije u našem obrazovnom sustavu ne može škoditi.
Otac Jurija Toplaka, pravnik prof. dr. Ludvik Toplak, koji je prorektor sveučilišta, a svojevremeno je bio veleposlanik Slovenije u Vatikanu te dugo godina rektor sveučilišta u Mariboru, kaže da je Alma Mater neprofitna institucija. Za sada se najviše programa, ukupno 13 u sva tri bolonjska stupnja, izvodi u Mariboru, no postupno ih namjeravaju proširiti i u Salzburg, Beč, Ljubljanu, a s vremenom i u Zagreb. Kažu da su ovakav proces širenja u manjim gradovima odabrali prije svega zato što Europska unija potiče regionalizaciju obrazovanja.
Predsjednik Europske akademije znanosti i umjetnosti, prof. dr. Felix Unger, poznati kirurg koji je prvi u Europi izveo presađivanje srca, istaknuo je hrvatskim novinarima okupljenim u Salzburgu da ova mlada institucija, utemeljena 1990. godine, okuplja oko 1500 vrhunskih znanstvenika te čak 29 nobelovaca. Među njima su i brojni hrvatski znanstvenici poput Ive Šlausa, Asima Kurjaka, Juraja Kolarića i Nade Bodiroge-Vukobrat. Zanimljivo je da su njezini pokrovitelji brojni državnici i političari, među kojima i Ivo Josipović, Borut Pahor, Milo Đukanović i Vladimir Putin. Akademiju su uz Ungera, utemeljili bečki nadbiskup Franz König te politolog i filozof Nikolaus Lobkowicz. U razredu svjetskih religija, članovi su, među ostalima, nadbiskup Želimir Puljić te umirovljeni papa Joseph Ratzinger.