Od čega se zapravo sastoji svemir, jedno je ključnih pitanja na koje će znanstvenici pokušati naći odgovor u sljedeća dva desetljeća. A kako će to pokušati ostvariti, posjetiteljima Bug Future Showa 2020, koji se danas održao u kinu Studentskog centra u Zagrebu, objasnio je doc. dr. sc. Dario Hrupec, astrofizičar s osječkog sveučilišta J.J. Strossmayera.

U svom predavanju 'Visokoenergijska gama-astronomija do 2040. godine' objasnio je ciljeve najmlađe grane astronomije koja sad ambiciozno ulazi u svoju najproduktivniju fazu. Naime, na obje hemisfere gradi se veliki postav Čerenkovljevih teleskopa. Oni će u sljedeća dva desetljeća pomagati u odgonetavanju astrofizičkih top-tema: o nastanku svemira, procesima oko crnih rupa te prirodi tamne materije i tamne energije.

O čemu je riječ, Hrupec je dobro upućen jer i sam sudjeluje u postavljanju i radu teleskopa na vrhu kanarskog otoka La Palma, unutar opservatorija Roque de los Muchachos, na 2200 metara nadmorske visine. Tamošnji teleskop MAGIC ima promjer 17 metara i jedan je od znanstveno najproduktivnijih mjernih instrumenata astročestične fizike. A grade i novi, još bolji teleskopi. Svjetlost koju love tim teleskopima donosi drugačije informacije od onih koje donose zvijezde poput Sunca.

'Kad gama dođe do Zemlje, atmosfera nas štiti od opasnih zračenja. U atmosferi se stvara pljusak sekundarnih čestica koje se gibaju brže od svjetlosti u zraku', objašnjavao je principe rada Čerenkovljevih teleskopa. ?Ti ih teleskopi hvataju, rekonstruiraju te otkrivaju otkud je došla gama. Tako dobijemo sliku na izvoru.'

I što na toj slici gledamo, o tome je čak napisana cijela knjiga no Hrupec izdvaja tri opće teme s puno potpitanja koja traže odgovore. Prvo, objašnjenje Velikog praska, rane faze razvoja svemira:

'Puno toga već znamo, kako je nastao svemir, koliko je star i što će se s njim događati... No ima puno otvorenih pitanja na koja će gama astronomija pokušati naći odgovore', rekao je Hrupec.

Istražit će se i crne rupe oko kojih nastaje gama zračenje koje možemo vidjeti, a pozabavit će se i tamnom energijom.

'Obična tvar od koje smo sastavljeni svi mi i sve zvijezde čini samo pet posto svemira. Četvrtinu svemira čini crna materija kojoj ne znamo prirodu, a skoro tri četvrtine svemira otpada na nešto što zovemo tamnom energijom', pojasnio je Hrupec. A upravo će to biti glavni predmet izučavanja gama-astronomije.

'Najbolje bi bilo kad bismo u sljedećih 20 godina pronašli odgovor na pitanje što je tamna materija; je li to bila dobra koncepcija ili smo potpuno promašili, kao s eterom', zaključio je izlaganje Hrupec, objašnjavajući kako se iz modela velikog praska može izračunati koliko materije ima u svemiru.

No nije se na Bug Future Showu razmišljalo samo o tajnama svemira; pokušavao se pronaći i odgovor na pitanje što ćemo jesti, i pušiti, sutra.

Dvije milijardi ljudi, od Azije do Južne Amerike jede kukce, zašto ih ne bi jeli i mi?, upitao se Daniel Pikl, osnivač startupa Cricky koja proizvodi upravo to - hranu i pripravke dobivene od kukaca.

'Kako ih jedemo? Meljemo ih u prah, pečemo, rostamo, solimo, sladimo...? objašnjavao je Pikl. Uostalom, hrana na bazi kukaca može se kupiti u Ikei, Sainsburyju, Coopu...

'U kukcima je dvaput više proteina nego u govedini; četiri puta više željeza nego u špinatu i više B12 vitamina nego u lososu', nabrajao je hranjive kvalitete kukaca.

'Tko jede puno kukaca, bit će zdrav', nastavio je Pikl nabrajati prednosti uzgoja i prerade kukaca. 'U 50 kvadrata možete uzgojiti nekoliko tona proteina, a cvrčci ispuštaju puno manje plinova nego krave. A da biste uzgojili kukca potrošit ćete pet litara vode; za uzgoj krave otići će i 50 tisuća litara.'

Pikl je, kaže, nišu otkrio prije četiri godine; isprva su mu kukci bili čudni za jest, ali 'danas mu sline cure'.

Cricky prodaje proteine i kolačiće od kukaca, ali namjerava postati i centralno mjesto otkupa i uzgoja u Hrvatskoj. U svijetu se tim biznisom bavi stotinjak stratupa, a predviđa se da će dvije godine biznis s hranom od kukaca vrijediti više od milijarde dolara.

Uzgajaju se i prerađuju cvrčci, skakavci, crne vojniče muhe i crni brašnari. Mrve se u proteinski prah, miješaju s cimetom, kandiranim voćem, grožđicama. Od njih se spravljaju i kolačići. Jednog je na bini kušao voditelj Bug Future Showa 2020 Ivan Šarić.

'Fini su', zaključio je, mada nije bio siguran je li to što je zagrizao bila grožđica ili cvrčkova glava.

A dok se čitava stvar s uzgojem i jedenjem kukaca do kraja zakonski ne utvrdi, Pikl će svoje proizvode - izvoziti.

Problema s legalizacijom ima i ekipa koja stoji iza kontroverznog stratupa Oraganobox. Suosnivač Ivan Knezović, inženjer informacijskih znanosti predstavio je čarobnu kutiju za uzgoj konoplje, odnosno kanabisa. Kako je došao na ideju, što je sve trebalo napraviti da ovaj projekt uspije, sve je to objašnjeno publici u punoj dvorani kina SC, kroz koju je od jutra do večeri prošlo oko tri tisuće znatiželjnika.