TEHNO PREGLED

Tjedan koji bi uvelike mogao odrediti budućnost umjetne inteligencije

21.05.2024 u 14:11

Bionic
Reading

Umjetnom inteligencijom bavit će se ministri Europske unije, predstavnici država članica G7, OECD-a i Vijeća Europe... Podsjetimo, Vijeće Europske unije u utorak je potvrdilo Akt o umjetnoj inteligenciji, prvi takav zakon u svijetu koji može postaviti globalni standard za regulaciju umjetne inteligencije

Ovaj bi tjedan mogao biti važan za budući razvoj umjetne inteligencije jer se odvija puno velikih događanja na tu temu.

Summit o sigurnosti umjetne inteligencije čiji je domaćin Južna Koreja, a na kojem sudjeluju vlade, tvrtke i civilno društvo (21. svibnja) vjerojatno će rezultirati većim brojem dobrovoljnih obveza.

Ova inicijativa - čiji su ključni pokretači Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Južna Koreja - dio je rastućeg niza pravila, paktova, zakona i sporazuma o umjetnoj inteligenciji koji se šire globalno.

Evo pregleda ključnih ovotjednih događaja.

1) AI Safety Summit

Summit se naslanja na nasljeđe prvog izdanja, održanog u studenom prošle godine. Cilj je unaprijediti globalne rasprave o umjetnoj inteligenciji. Razgovori će se usredotočiti na sigurnost i razmatranje potencijalnih mogućnosti najnaprednijih modela umjetne inteligencije.

Među prošlogodišnjim sudionicima, osim državnih čelnika, bili su Elon Musk, izvršni direktor Tesle i vlasnik Twittera, kao i Sam Altman, izvršni direktor OpenAI-a i Nick Clegg, predsjednik globalnih poslova u Meta Platforms. Očekuje se da će ovo izdanje privući manje predstavnika vlada: 19 umjesto 28. Domaćin narednog summita, koji bi trebao biti održan kasnije ove godine, bit će Francuska.

2) Zakon o umjetnoj inteligenciji

Ministri Europske unije su 21. svibnja potpisali Zakon o umjetnoj inteligenciji, prvi zakon o alatu za strojno učenje temeljen na riziku, čije će se odredbe početi primjenjivati u lipnju ove godine. Kako je riječ o zakonu, tvrtke mogu biti smatrane odgovornima za kršenja i na kraju se suočiti s novčanim kaznama.

Prema Zakonu, koji je Europska komisija predložila 2021. godine, sustavi strojnog učenja bit će podijeljeni u četiri glavne kategorije prema potencijalnom riziku koji predstavljaju za društvo.

Primjena pravila opće namjene počet će godinu dana nakon stupanja na snagu, u svibnju 2025., dok će obveze za visokorizične sustave biti aktivirane tek nakon tri godine.

Provedba će biti pod nadzorom nacionalnih vlasti, uz potporu ureda za umjetnu inteligenciju u sklopu Europske komisije.

3) Pakt o umjetnoj inteligenciji

Nastojeći pomoći tvrtkama u pripremama za Zakon o umjetnoj inteligenciji, Komisija je osmislila Pakt o umjetnoj inteligenciji. Time žele pomoći predvodnicima u testiranju i dijeljenju rješenja temeljenih na umjetnoj inteligenciji s drugim tvrtkama, u iščekivanju nadolazećeg regulatornog okvira.

Nije zamišljen kao sredstvo provedbe usklađenosti, već kao alat za provjeru. Dosad se prijavilo više od 400 tvrtki.

4) OECD

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) prvi je put objavila svoja načela umjetne inteligencije 2019. godine.

Ona su postala globalna referentna točka za kreiranje politike umjetne inteligencije: EU, Vijeće Europe, SAD i UN koristi OECD-ovu definiciju sustava i životnog ciklusa umjetne inteligencije u svojim zakonodavnim i regulatornim okvirima.

Ažurirana verzija usvojena je 3. svibnja kako bi se uzela u obzir nedavne pomake, kao što je pojava umjetne inteligencije opće namjene i generativnih alata, uključujući programe kao što je ChatGPT.

Popis se sada bavi izazovima povezanima s umjetnom inteligencijom oko privatnosti, intelektualnog vlasništva i integriteta informacija. OECD ima oko 38 članica, uključujući države članice EU, ali i Kanadu, Japan, Australiju, Norvešku, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD.

5) Vijeće Europe

Vijeće Europe - međunarodna organizacija čiji je cilj promicanje i zaštita ljudskih prava i demokracije - sastoji se od oko 46 država, uključujući sve države članice unije te države poput Albanije i Turske.

Usvojilo je 16. svibnja sporazum koji pokriva cijeli životni ciklus sustava umjetne inteligencije i bavi se rizicima koje oni mogu predstavljati, istovremeno promičući odgovorne inovacije.

Cilj mu je osigurati da su ljudska prava i pravila zakona uključena u situacije u kojima sustavi umjetne inteligencije pomažu ili zamjenjuju ljudsko odlučivanje. Svaka država može odlučiti hoće li ili ne potpisati konvenciju.

6) G7

Italija, Kanada, Francuska, Njemačka, Japan, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD sastat će se u Italiji sljedećeg mjeseca kako bi razgovarali o umjetnoj inteligenciji. To će uključivati poseban posjet pape Franje, koji je pozvao na razvoj etičke umjetne inteligencije.

Japan je prošle godine, dok je predsjedao G7, pokrenuo takozvani Hirošimski proces, s ciljem promicanja sigurne, zaštićene i pouzdane umjetne inteligencije.

Njegovih jedanaest smjernica i dobrovoljni Kodeks ponašanja imaju za cilj nadopuniti, na međunarodnoj razini, pravno obvezujući europski Zakon o umjetnoj inteligenciji.

7) Ujedinjeni narodi

Više simbolični pristup zauzeli su Ujedinjeni narodi, koji su prošlog ožujka usvojili nacrt rezolucije pod vodstvom SAD-a kako bi istaknuli poštivanje, zaštitu i promicanje ljudskih prava u dizajnu, razvoju i korištenju umjetne inteligencije.

Tekst je podržalo više od 120 od 193 država članica.