Dvije godine nakon što je otkriveno kako je softver Pegasus korišten za špijuniranje katalanskih političara koji se zalažu za nezavisnost te regije španjolska vlada našla se usred niza skandala vezanih uz neovlašteno kibernetičko praćenje i nadzor.

Zbog toga je posao izgubila dosadašnja šefica državne obavještajne službe Paz Esteban Lopez.

Španjolska koalicijska vlada, predvođena socijalistima, uručila joj je otkaz nakon što su stručnjaci Citizen Laba objavili izvješće prema kojem su barem 63 osobe povezane s pokretom za samostalnost Katalonije - uključujući predsjednika tog pokreta Perea Aragonesa - bili praćeni ili ciljani korištenjem Pegasusa.

Metom su također bili i premijer Pedro Sanchez, ministrica obrane Margarita Robles, ministar unutarnjih poslova Fernando Grande-Marlaska te niz odvjetnika, novinara i aktivista.

Vlasti su smjenu Esteban Lopez pokušale prikazati kao kadrovsku rošadu, ali su priznale propuste u radu obavještajnih službi.

Kontroverzni softver

Pegasus je špijunski softver izraelske grupacije NSO, pomoću kojeg je moguće doći do sadržaja pametnih telefona žrtve, uključujući e-poštu, SMS-ove i fotografije. Također ga se može zlorabiti za snimanje razgovora, korištenje kamere uređaja mimo znanja vlasnika i prisluškivanje.

U NSO-u uporno tvrde kako taj softver prodaju isključivo za borbu protiv kriminala i terorizma.

Tko je koga špijunirao i zašto?

Pa, čini se kako su to, u stvari, dva zasebna i podjednako važna pitanja.

Špijuniranje Pegasusom počelo je u travnju i svibnju 2019. godine, dvije godine nakon propalog jednostranog i nelegalnog pokušaja osamostaljivanja Katalonije, što je Španjolsku gurnulo u najtežu političku krizu u zadnjih nekoliko desetljeća.

Špijunirani katalonski političari optužili su za to vladu u Madridu, što su optužene vlasti žustro opovrgnule. Ali, obavještajci su dali suzdržaniji odgovor, navevši kako njihov rad nadzire Vrhovni sud i kako su djelovali u skladu sa zakonom.

Njihova je upletenost u špijuniranje katalonskog pokreta za nezavisnost potvrđena prošli tjedan kad je Esteban svjedočila pred parlamentarnim povjerenstvom. Potvrdila je kako je 18 članova tog pokreta, među kojima je Aragones, bilo pod nadzorom uz odobrenje suda.

Nije zasad jasno je li do špijuniranja došlo prije ili nakon što je Aragones došao na sadašnju poziciju, kao ni je li u svih 18 slučajeva korišten Pegasus.

Upleten i Maroko?

Mobiteli Sancheza, Robles i Marlaske bili su metom špijuniranja tijekom svibnja i lipnja prošle godine, za vrijeme prilično burnih političkih previranja u Španjolskoj.

Sanchezova vlada pripremala je oprost za devet predvodnika pokreta za katalansku nezavisnost, koji su u zatvoru zbog pokušaja otcjepljenja 2017. godine.

Uz to, u to vrijeme bili su zategnuti odnosi s Marokom.

Vlada nije objavila koga sumnjiči za špijuniranje. Naveli su tek kako su bili nedopušteni i došli izvan Španjolske. Podaci koji su procurili u javnost upućivali su na zaključak kako je riječ o marokanskim vlastima, što su te vlasti zanijekale.

Uzdrmano povjerenje

Iz grupacije NSO su ponovili kako je korištenje bilo koje tehnologije za nadzor političara, disidenata, aktivista i novinara ozbiljna zloraba te kako njihova tehnologija nije tome namijenjena.

Organizacije poput Citizen Labsa i Amnesty Internationala optužili su za političku pristranost i objavu neutemeljenih izvješća, temeljenih na nejasnim i nepotpunim informacijama.

Sanchezova manjinska vlada oslanja se na podršku katalonske republikanske ljevice u španjolskom parlamentu. Iako je isključila mogućnost referenduma, bila je znatno naklonjenija rješavanju katalonskog pitanja dogovorom nego što je to bio slučaj s konzervativcima.

Špijunski skandal uzdrmao je povjerenje Katalonaca u središnju vlast. Ali, za očekivati je kako će biti pragmatični, računajući na to kako imaju puno više utjecaja na vladu koja im je politički bliskija, piše Guardian.