Nezavisni proizvođači videoigara u posljednje vrijeme nalaze puno razloga za veselje. Velike kompanije sve se više interesiraju za manje developere u nadi da će izgraditi neku vrstu Netflixa, samo za videoigre. Centralnu pozornicu u ovoj priči zauzimaju Microsoft i Sony u pratnji kompanija koje nisu usredotočene na gejming, poput Applea, Amazona i Netflixa, a koje su lansirale svoje pretplatničke usluge u nadi da će potaknuti gejmere da dođu na njihove platforme.

Microsoft je proveo godine gradeći svoju premijsku pretplatničku uslugu Xbox Game Pass s neograničenim pristupom više od sto igara za obitelj konzola Xbox po cijeni od 9,99 do 12,99 eura mjesečno. Sony je, uvidjevši koristi ovakvog kontinuiranog izvora novca, u ožujku predstavio plan za izravno konkuriranje Xboxu uvođenjem promjena u PlayStation Plus, pa će nuditi više 700 naslova po vrlo sličnim, ali malo višim cijenama, premda će se usredotočiti uglavnom na starije igre, piše Guardian.

Microsoft i Sony nisu sami. Apple Arcade je usluga za iPhone i Apple TV te nudi pristup preko 200 videoigara po cijeni od oko 40 kuna mjesečno, a Amazonova usluga Luna (trenutno ekskluzivna za SAD) nudi streamanje oko sto naslova po cijeni od šest američkih dolara. Na koncu, i Netflix eksperimentira s gejmingom i trenutno pretplatnicima nudi nekoliko videoigara za mobilne uređaje.

Konkurencija je rezultirala puno većim unosom gotovine u industriju - Microsoft, druga najbogatija kompanija na svijetu, doslovno izgleda kao da baca novac u vulkan. Nakon što su kupili Bethesdu, bacili su se na Activision, a pod sobom imaju tvorce World of Warcrafta, kao i kreatore Call of Dutyja. Apple i Amazon, prva i četvrta najbogatija tehnološka kompanija, također su poznate po rastrošnosti. Sony, koji zarađuje manje novca od drugih tehnoloških titana, teško hvata korak, no nastoji kompenzirati to kupnjom kompanije koja razvija Halo, popularnog Bungieja.

Čak i oni koji su ostali potpuno nezavisni vesele se novom poslovnom modelu u kojem kompanije unaprijed dobivaju igre kako bi ih ekskluzivno predali određenoj platformi, što znači da kao proizvođači smanjuju rizik prilikom lansiranja novih igara u dućanima u kojima ih nitko živ neće kupiti.

'Za hrpu nezavisnih proizvođača, ljude koji samostalno izbacuju igre, šansa da im naslov uspije samo tako da ga izdaju prilično je mizeran', kaže Tom Davis iz švedskog izdavača Thunderfula. 'Mogućnost izbacivanja igre pred 25 milijuna ljudi koji su pretplaćeni na nešto kao što su Game Pass i novi PlayStation Plus zapravo potiče prodaju zato što će više ljudi čuti za njihove igre.'

Tom Mead, umjetnički direktor i osnivač Spiral Circusa, kaže da su ugovori s platformama 'zapravo pozitivna stvar zato što zahvaljujući njima možete propisno razviti ideje koje želite bez nužne brige o potencijalnoj prodaji'. Među proizvođačima postoji raširena nada da će povećanje pretplatničkih usluga uvesti promjenu u fokus industrije - dalje od višemilijunskih AAA naslova, a prema manjim igrama koje se možda neće svidjeti baš svakom igraču'.

Naravno, postoje i skeptici. Nezavisni proizvođač koji je želio ostati anoniman kaže da ga brine o što će biti kad Sonyju konačno ponestane novca. 'Sve ovo radi se dok se bore za dominaciju tržištem igara', no ako jedna platforma pobijedi, hoće li pasti postoci koje dobivaju razvojni timovi uz cijene pretplata koje odlaze u nebo?

Čak i oni koji malo zarađuju od novog poslovnog modela tvrde da najviše u priči dobivaju sami igrači. Super Rare Games je britanska kompanija koja prodaje fizičke kopije digitalnih naslova, a njihovi vodeći ljudi smatraju da dva svijeta mogu koegzistirati. 'Koristimo te usluge i možemo reći da su vrlo praktične, no osobno mislim da će uvijek biti gejmera koji žele igrati igru i za 50 godina. To je upravo ono što nude fizičke kopije igara - vlasništvo bez nužne pretplate', komentirao je Super Rare Gamesov PR Ryan Brown.