Videoigre se često smatraju ubojicama produktivnosti, no kada ih strateški koristite, mogu vam zapravo pomoći da radite bolje i učinkovitije - čak i tijekom najzaposlenijih dana.

Igre poboljšavaju sposobnost rješavanja problema

Mnoge od njih stavljaju igrače u složene situacije koje zahtijevaju kreativno razmišljanje. Primjer su puzzle igre poput Portala i The Witnessa, koje traže da sagledate problem iz više kutova i pronađete inovativna rješenja.

S druge strane, strategije poput Slay the Spirea ili Sid Meier’s Civilizationa VII potiču eksperimentiranje različitim rješenjima i učinkovito upravljanje resursima kako biste prevladali izazove. Redovitim igranjem ovakvih naslova možete poboljšati kognitivnu fleksibilnost, vještinu koja vam može pomoći u stvarnim životnim situacijama.

Gejming može smanjiti stres

Stres može negativno utjecati na fokus i dovesti do prokrastinacije. No videoigre su zabavne, angažirajuće i nagrađujuće, što može pomoći u opuštanju.

Čak mogu potaknuti takozvano flow stanje, slično meditaciji. No važno je pažljivo ih birati. Dok Dark Souls može povećati frustraciju, opuštajući naslovi poput Animal Crossing: New Horizonsa ili Stardew Valleyja mogu smanjiti stres i poboljšati raspoloženje.

Pomažu u razbijanju monotonije

Dugotrajan rad na istom zadatku može dovesti do mentalnog zamora i smanjene produktivnosti. Zato su metode poput tehnike pomodoro učinkovite – omogućuju vam kratke, ali korisne pauze.

Umjesto pasivnog odmora (npr. besciljnog skrolanja po društvenim mrežama), videoigre mogu poslužiti kao aktivna mentalna stimulacija. Brze mobilne igre poput Desert Golfinga, Tetrisa ili Shovel Knight Pocket Dungeona mogu tako biti odličan način da odmorite mozak i osvježeni se vratite poslu.

Igre razvijaju upornost

Videoigre nas uče upornosti - kada naiđemo na izazov i ne uspijemo, one nas potiču da analiziramo situaciju, učimo iz pogrešaka i pokušamo ponovno. Nagrada za trud dolazi u obliku novih razina, vještina, sadržaja ili drugih bonusa, što nas motivira da nastavimo.

Zato su mnoge obrazovne platforme poput Duolinga i Khan Academy gejmificirane – koriste bodove, razine i značke kako bi motivirale korisnike da ustraju u učenju. Čak i one ležerne, poput Tetrisa i Candy Crusha, mogu potaknuti ovu vrstu mentalne izdržljivosti.

Gejming kao nagrada za obavljen posao

Jedan od najefikasnijih načina korištenja videoigara za produktivnost je postavljanje igranja kao nagrade. Naprimjer, ako završimo sav posao do 17 sati, možemo te večeri uživati u omiljenoj igri.

Važno je birati one koje nude postupne nagrade, umjesto onih koje odmah pružaju zadovoljstvo bez truda. Postavljanje jasnih pravila kada i koliko dugo možete igrati (npr. tijekom pauze za ručak ili nakon radnog dana) pomoći će vam da videoigre budu alat za produktivnost, a ne distrakcija, zaključuje Makeuseof.