No fizičari ističu da novi nalazi nisu rezultat novih istraživanja, već nastavka analize prošlogodišnjih sudara jer je LHC prestao s radom još u studenom.

Znanstvenici koji rade na eksperimentu Compact Muon Solenoid (CMS) objašnjavaju da su otkrili drugu vrstu mogućeg raspada Higgsa koja je povećala vjerojatnost postojanja famozne čestice sa 2,5 sigma na 3,1 sigma. Kada se tome pribroje rezultati drugog detektora zvanog Atlas, signal koji potvrđuje postojanje Higgsa sada ima ukupnu snagu od oko 4,3 sigma. Dakle, vjerojatnost da je signal zabilježen u LHC-u nastao u nekim drugim procesima, odnosno bez Higgsa, sada je manja od 0,004 posto.

No unatoč tome što ta brojka djeluje vrlo uvjerljivo, stručnjaci ističu da ona još uvijek može biti posljedica statističke anomalije. Primjerice, u posljednjih 14 bacanja novčića kojima započinje američko natjecanje Super Bowl svaki je put okrenuta ista strana kovanice, što je ravno rezultatu jačine 3,8 sigma.

Dakle, na neku konačnu potvrdu ipak će trebati pričekati barem do proljeća, kada će LHC ponovno početi s radom. U ovom trenutku znanstvenici su se okupili u Chamonixu u Francuskoj da bi odlučili na kojoj snazi će LHC raditi ostatak godine. Prema posljednjim glasinama, akcelerator bi trebao funkcionirati na energijama između sedam i osam teraelektronvolti, a navodno se planira povećati i broj sudara.

Higgsov bozon hipotetska je elementarna čestica kojom se, prema standardnom modelu fizike, objašnjava masa drugih čestica. Teoriju o njegovu postojanju postavio je još 1964. škotski fizičar Peter Ware Higgs sa Sveučilišta u Edinburghu, međutim ona do danas nije eksperimentalno dokazana. Sudari čestica u LHC-u trebali bi potvrditi ili pobiti tu ideju i time upotpuniti ili dovesti u pitanje standardni model fizike čestica u kojem je misteriozni bozon posljednja karika koja nedostaje. Prema ideji škotskog fizičara, svemir je prožet Higgsovim poljem, a čestice koja se kreću kroz njega stvaraju distorzije koje im daju masu. Otkriće Higgsa bilo bi jedno od najvećih znanstvenih ostvarenja u posljednjih 100 godina. Ono je ključno za razumijevanje prirode svemira, njegova nastanka i razvoja (video iz studenog pogledajte dolje).

Na LHC-ovim eksperimentima radi i poveća skupina hrvatskih fizičara s Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu i Sveučilišta u Splitu.