Reforma tržišta rada neizbježna je, a sve će više poslova biti 'na zahtjev', odnosno stručnjaci će raditi prema potrebi za više poslodavaca istovremeno. To se moglo čuti tijekom konferencije kojom je javno predstavljena 'Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta Europske unije' (Digital Single Market).

Glavno pitanje s kojim se svaka država susreće je kako iskoristiti potencijale jedinstvenog digitalnog tržišta u čijem je središtu pozornosti korisnik. Kako bi korisnici mogli iskoristiti sve prednosti jedinstvenog digitalnog tržišta, društvo mora definirati što će djeca raditi u budućnosti i kako ih najbolje pripremiti za te izazove, a što je problematika kojom se upravo bavi i inicijativa 'eSkills for Jobs', koja se i ove godine provodi u Hrvatskoj.

Iako je Hrvatska jedna od tri zemlje u EU koja je zakonski osigurala svojim građanima pravo na širokopojasni internet, problem je u vrlo niskoj funkcionalnoj informatičkoj pismenosti građana i nedostatku ICT profesionalaca. 'Danas djeca u školi uče krasopis, a nismo stvorili dovoljno prostora i kompetentnih učitelja koji će mlade pripremati za informatičku pismenost i digitalna zanimanja', istaknula je Anamarija Musa, povjerenica za informiranje.

Stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta utjecat će na otvaranje radnih mjesta u Hrvatskoj. Procjenjuje se kako se radi o 22.800 novih radnih mjesta, no upitno je hoće li se ona otvoriti kad u Hrvatskoj 41 posto ljudi nema internetske vještine.

Upravo zato je nužno uključivanje e-vještina u školske programe te u programe prekvalifikacije i dokvalifikacije nezaposlenih, što je kao posebno važan cilj istaknuo Zoran Stančič, zamjenik povjerenika za komunikacijske mreže, sadržaj i tehnologiju (DG CONNECT) pri Europskoj Komisiji. Naglasio je i kako je za pružanje sofisticiranih usluga i e-poslovanja nužan dobar edukacijski sustav.

Sudionici panela podsjetili su pritom na istraživanje 'Future of Employment' u kojem se navode radna mjesta koja će iščeznuti u budućnosti, ali i ona koja će igrati glavnu ulogu na tržištu rada. 'Nemamo vremena obrazovati učitelje koji bi onda za pet godina učili djecu, nužno je uključiti eksperte iz privatnog sektora kako bi podijelili svoje znanje s djecom', izjavio je Vedran Kružić, pomoćnik ministra gospodarstva.

'Velika Britanija, Finska i Portugal već su uvele u osnovne škole obvezne predmete iz područja programiranja, a još pet EU zemalja je u procesu uvođenja kodiranja u temeljno školovanje. Za dvadeset godina to će rezultirati različitim pogledima na svijet i bitno većoj konkurentnosti u odnosu na našu djecu', istaknula je Vedrana Miholić iz CROZ-a.

Kako u Hrvatskoj ljudi počesto bježe od ICT-a pa bi trebalo osmisliti način kako ih potaknuti da prihvate tehnologiju i koriste njezine prednosti. Velik problem ostaju i građani koji ne mogu, zbog siromaštva ili nedostatka opreme i znanja te drugih razloga, koristiti digitalne usluge.

Neophodno je kroz trenutne reforme i otvoreniji pristup školovanju nezaposlenih bolje adresirati e-vještine na svim razinama - od digitalne pismenosti krajnjih korisnika, preko razvoja ICT profesionalaca do znanja eLeadershipa.

'Već sada Hrvatska ima probleme s odljevom mozgova u IT sektoru i nedostatkom djece koja žele studirati računarstvo i IT, a pred nama je i razdoblje u kojem će se granice dodatno otvoriti. Ne zaboravimo da se ovaj odljev mozgova često događa i prema SAD-u, što je kao trend negativno i za cijelu Uniju', potvrdio je Robert Kopal s Visokog učilišta Algebra.

'Moramo potaknuti cjeloživotno učenje, potaknuti ljude da rade na sebi, jer nam se događa da su nam mladi informatički nepismeni. Moramo djecu učiti rješavanju problema i krenuti s korjenitim promjenama', naglasio je Stančič.