'Ovo je trenutak kad trebamo zastati i pokloniti se onima koji su najzaslužniji za obranu Hrvatske, za slobodnu i neovisnu Hrvatsku, a to su, svakako, hrvatski branitelji i prvi hrvatski predsjednik', rekla je Kosor tom prigodom.

Podsjetila je da su iza poginulih branitelja ostali članovi njihovih obitelji, koji žive težak život, te da stasa generacija njihove djece, koja također ima probleme na koje država treba obratiti pozornost.

Kosor je upozorila i na problem nestalih, najteži humanitarni problem u Hrvatskoj te naglasila kako Vlada čini sve da bi ga riješila što je moguće prije.
Ocijenila je i da je Hrvatska od svog priznanja učinila puno. 'Sada se trebamo sabrati i biti na to ponosni. Samo je 17 godina od priznanja. To je trenutak u povijesti, a mi kao da smo povijest proživjeli ubrzano. Ono što se drugima događalo stotinama godina, nama se dogodilo za manje od 20', kazala je Kosor.

Hrvatska sutra obilježava 17. obljetnicu međunarodnog priznanja, u spomen na 15. siječnja 1992., kada je našu zemlju međunarodno priznalo 12 tadašnjih članica Europske unije.

Međunarodno priznanje dogodilo se u trenutku kada je gotovo trećina Hrvatske bila pod okupacijom jugoslavenske vojske i srpskih paravojnih postrojba, u jeku žestokog rata, a prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman taj je dan označio danom 'koji će zlatnim slovima biti uklesan u sveukupnu, četrnaestostoljetnu, povijest hrvatskoga naroda'.

Nakon što je EU priznala RH, tijekom dana uslijedila su priznanja i drugih zemalja tako da su Hrvatsku 15. siječnja 1992. priznale Belgija, Velika Britanija, Danska, Malta, Austrija, Švicarska, Nizozemska, Mađarska, Norveška, Bugarska, Poljska, Italija, Kanada, Australija, Francuska, Španjolska, Portugal, Irska, Luksemburg i Grčka, a dan poslije to su učinile Argentina, Australija, Češka, Čile, Lihtenštajn, Novi Zeland, Slovačka, Švedska i Urugvaj.
Ranije su to učinile Vatikan, Njemačka, Island, Estonija, Litva, Latvija, Slovenija, Ukrajina i San Marino.