Nakon što je HDZ srušio vlastitu vladu i propustio priliku presložiti novu koju su danima obećavali, postavlja se pitanje kojim će smjerom krenuti dalje stranka i hoće li nakon svega ni šest mjeseci na vlasti, ponovno otići u oporbu. Pozicija predsjednika stranke Tomislava Karamarka sigurno će se naći na kušnji jer je HDZ odveo u nesigurnost novih izbora, prema mišljenju mnogih analitičara pretpostavivši interese države i stranke vlastitima
Pitanje je hoće li Karamarko uopće predvoditi HDZ na prijevremenim izborima i što može novo ponuditi nakon što je izazvao pad vlastite vlade, a ugled mu je kompromitiran aferama i presudom da se nalazio u sukobu interesa. HDZ se danas nalazi u jednoj od najtežih situacija u 27 godina postojanja stranke. Što nakon svega čeka HDZ?
Politički analitičar Ivan Rimac s Pravnog fakulteta u Zagrebu smatra da načelno iskazivanje nezadovoljstva koje se pojavljivalo u dosadašnjim raspravama i politički promašaji koje je HDZ napravio u bližoj prošlosti, posebno u posljednja dva tjedna, daju dovoljno osnova da stranka počne razmišljati o novom vodstvu. 'Insistiranjem na rušenju premijera Tihomira Oreškovića sami su isprovocirali izbore, a za te izbore nemaju dobre prognoze. Što se tiče poteza koje su radili, oni su potpuno iracionalni i pokazuju potpuno gubljenje sadašnjeg Predsjedništva HDZ-a kako treba politički djelovati u danom trenutku', misli Rimac.
Kompromis s Mostom bio je ogromna pogreška
Vesna Škare Ožbolt nekadašnja je bliska suradnica Franje Tuđmana koja se kasnije odvojila sa svojim DC-om od HDZ-a, ali je ostala bliska stranci s kojom i dalje prolazi toplo-hladne faze. Međutim, Škare Ožbolt za koju se slobodno može reći da je i dalje dobra poznavateljica prilika u HDZ-u, kaže da je prva pogreška napravljena nakon parlamentarnih izbora, kada nije postignut rezultat kakav se očekivao.
'Nije trebalo ići u teške kompromise s Mostom, već je trebalo ponoviti izbore', smatra Škare Ožbolt, posebno nakon pregovora u kojima je HDZ doveden u tešku situaciju. Posebno je istaknula neprihvatljivom i teškom situaciju u kojoj šef stranke ne može biti premijer. 'Trebalo je tada reći - ne možemo se dogovoriti i u teške kompromise ne idemo, to nema smisla i ide se na nove izbore. To bi bilo bi poštenije', smatra ova iskusna političarka ukazujući na pogreške vodstva stranke. Nakon toga se HDZ našao u situaciji, kaže, da je bio na vlasti, a nije mogao vladati. 'Smatram da se na sve što se sada događa Franjo Tuđman okreće u grobu', poručila je Škare Ožbolt.
No što sadašnja situacija znači za HDZ nakon što je vlastitim snagama srušena vlada koje su oni bili dio, a odmah sutradan, na 27. rođendan stranke, postalo izvjesno da se ide na nove izbore kojima se stranka protivi? Škare Ožbolt kaže da bi osobno voljela da je HDZ bliže centru. Podsjetimo, pod vodstvom Tomislava Karamarka HDZ je često bio na meti kritike da se previše odmaknuo udesno. Posebno nakon što je u vladu sjeo HDZ-ov ministar kulture Zlatko Hasanbegović koji je na sebe navukao bijes javnosti zbog proustaških stavova. Pitanje je u kojem će smjeru krenuti HDZ uoči idućih izbora i hoće li biti većih lomova. Oporba nije glasna, ali nakon evidentnog neuspjeha predsjednika stranke Tomislava Karamarka i projekta preslagivanja vlade, mogla biti postati glasnija.
Karamarku se trese stolica i u stranci
Poznato je da tinja sukob između Karamarka i potpredsjednika Milijana Brkića, koji se prvi suprotstavio Karamarku i zatražio da razmisli o povlačenju kako bi se sačuvala vlada s Mostom, a HDZ-ova oporba sjedi i u Bruxellesu gdje su HDZ-ovi zastupnici u Europskom parlamentu iskazali otvoreno nezadovoljstvo planom Karamarka da sruši HDZ-ovu vladu. Mnogi spominju Andreja Plenkovića kao čovjeka koji bi trebao preuzeti vodstvo i vratiti HDZ centru. S druge strane, Karamarko je izabran na još jedan četverogodišnji mandat na čelu HDZ-a kao jedini kandidat, a potom su i popunjena stranačka tijela uglavnom po principu dogovorne demokracije.
'Imamo zanimljivu situaciju da smo svjedočili izboru novih tijela stranke, prije gotovo tjedan, tjedan i pol, a sada imamo potrebu stranke da se tih istih tijela riješi. Zašto? U sadašnjem Predsjedništvu imamo manje-više one koji o djelovanju Tomislava Karamarka i njegovim odlukama nisu pokazivali nikakvu namjeru, ne samo da kritički preispituju odluke Predsjedništva, nego da pokušaju racionalno politički razmišljati', misli Rimac.
Funkcionalnost takvog Predsjedništva i vodstva HDZ-a je upitna, nastavlja Rimac, i u velikoj mjeri će, ako žele krenuti nekim novim putem, morati mijenjati vodstvo što prije. 'Naravno, to ne mora biti sutra, nego ovisi o tome koliko žele ustrajati u ovoj logici na izjavama kojima samo oni vjeruju i nastupu u javnosti za koji neće biti nikakvog pozitivnog odjeka', poručuje analitičar. Škare Ožbolt smatra da će rezultat HDZ-a na izborima ovisiti o tome koje će ljude odabrati i koga će istaknuti i staviti za nositelja, kao i hoće li istaknuti ljude koji jamče kvalitetu i koji su uvjereni reformatori, a njih, smatra, apsolutno ima - ili će nastaviti ovim putem.
HDZ otišao previše udesno
Izrazila je razočaranje što je Karamarko krenuo u preslagivanje, a nije imao 76 potpisa spremljenih na papiru. 'U politici se greške ne mogu ispraviti i one su jako vidljive', poručila je nekadašnja HDZ-ovka, dodavši da kad najaviš preslagivanje, a nemaš potpise, znači da se poslije skližeš po ledu. Kaže da je osobno prije nekog vremena potpisala spajanje HDZ-a i DC-a, računajući da DC može pridonijeti i dati naglasak HDZ–u s umjerenom centrističkom opcijom, ali do sinergije i konkretnog spajanja nije došlo.
'Mi jesmo potpisali sporazum, ali do konkretne realizacije nije došlo. Ovo vodstvo HDZ-a nije prihvaćalo centar kao važan, a sad se vidjelo da je važan. Bez centra nemaš širinu. Ti kada skrećeš udesno, vodiš stranku na manji postotak nego što ima kada je bliže centru. Više ljudi pripada u centar i desni centar, nego samo desno', zaključila je Škare Ožbolt.
