Projekt prijenosa vode između Lesota i Bocvane u vrijednosti od tri milijarde dolara i plan od deset milijuna dolara za poboljšanje javnog sustava vodoopskrbe u Mauricijusu, neki su od projekata na popisu od kojih se 19 odnosi na Afriku.

Međutim, drugo izvješće objavljeno u utorak upućuje na to da bi zemljama u razvoju bio potreban jedan bilijun američkih dolara vanjskog financiranja svake godine do 2030. uz jednako toliko njihovih vlastitih sredstava, kako bi postigao svjetski cilj da se spriječi efekt staklenika.

S druge strane, vodeće svjetske razvojne banke pozajmile su 51 milijardu dolara siromašnijim zemljama 2021., a privatni investitori su doprinijeli sa samo 13 milijardi, pokazalo je nedavno izvješće kreditnih institucija.

Osiguravanje novca za države u razvoju kako bi mogle izgraditi infrastrukturu poput elektrana na obnovljive izvore energije je već duže vrijeme fokus UN-ovih razgovora o klimi, no napredak je spor.

„Iako planovi za zanimljive projekte postoje, bit će potrebna tehnička i financijska pomoć da se dođe u poziciju iz koje se mogu privući odgovarajući oblici financiranja“, rekao je Nigel Topping, predstavnik britanske vlade u borbi protiv klimatskih promjena na COP26-u.

„Svi akteri u sustavu trebaju zavrnti rukave kako bi se to ostvarilo. Nećemo se nimalo približiti razini financiranja koja je potrebna ekonomijama u razvoju ako svi nastave prebacivati odgovornost na druge“, istaknuo je Topping.

Predsjednik Svjetske banke David Malpass se u srijedu obratio izaslanicima i naveo aktivnosti banke po pitanju klime i njenu ulogu u partnerstvu, kojim će zapadne zemlje pružiti 8.5 milijardi dolara Južnoj Africi radi njene energetske tranzicije.

Malpass je odbacio navode da poriče klimatske promjene kada je u srijedu upitan o svojim prošlim komentarima, koji su shvaćeni kao omalovažavanje klimatskih promjena.

„Znate da nisam [poricatelj]. Znate da nisam, nemojte krivo izvještavati o tome“, rekao je Malpass u odgovoru na pitanje novinara dok je napuštao konferenciju.

Malpass se suočio s višemjesečnim kritikama aktivističkih skupina i pojedinaca, uključujući bivšu izvršnu tajnicu UN-ove agencije za klimatske promjene Christianu Figueres, nakon što je na jednom događaju u rujnu odgovorio na pitanje vjeruje li da emisije nastale izgaranje fosilnim goriva potiče globalno zatopljenje.

„Ne znam. Nisam znanstvenik“, odgovorio je tada na događaju koji je organizirao New York Times.