U govoru povodom 70. godišnjice japanske kapitulacije, 15. kolovoza 1945., Abe je naglasio da podržava 'neopozive' isprike svojih prethodnika zbog japanskih zločina u ratu, uključujući i znamenitu ispriku premijera Tomiichija Murayame iz 1995., ali nije ponudio svoju vlastitu ispriku.

'Japan više nikada neće ratovati', naglasio je Abe.

Nasljeđe Drugog svjetskog rata još opterećuje odnose Japana s Kinom i Južnom Korejom, zemljama koje je tada brutalno okupirao.

Peking i Seul jasno su dali do znanja da žele da Abe ponovi Murayaminu 'duboku i iskrenu ispriku' za patnje koje je nanijela japanska 'agresija'. Deset godina poslije Murayame, njegove je riječi ponovio tadašnji premijer Junichiro Koizumi, prenosi BBC. Peking i Seul to smatraju standardom ispod kojeg se ne smije ići. Abe je, međutim, u izjavi morao paziti i na svoje konzervativce kojima je dosta onoga što doživljavaju ponižavajućim krugom ispričavanja.

'Naša je zemlja prouzročila nemjerljivu štetu i patnju', rekao je u petak Abe. 'Kada razmišljam o toj činjenici ostajem bez riječi i u srcu osjećam najdublju bol'.

'Japan je nekoliko puta izrazio kajanje i ispričao se za svoja djela u ratu. To stajalište prethodnih vlada ostat će nepokolebljivo i u budućnosti', rekao je Abe. Buduće japanske naraštaje, međutim, ne bi trebalo opterećivati novim isprikama.

'U Japanu je sada 80 posto stanovništva rođenog poslije rata. Ne smijemo dopustiti da naša djeca, unuci i buduća pokoljenja, koja s ratom ništa nisu imala, budu predoređena za ispričavanje', rekao je. 'Međutim, mi Japanci, svih generacija, moramo se otvoreno suočiti s našom povijesti'.

Abeova izjava, kojeg kritičari smatraju revizionistom koji želi ublažiti mračnu japansku ratnu prošlost, pažljivo će se analizirati u Pekingu i Seulu, ali i u Washingtonu, japanskom savezniku koji želi ublažavanje tenzija u regiji, piše Reuters.

Abe je rekao da se nada da će Kinezi prepoznati iskrene japanske osjećaje i da će uskoro imati prigodu razgovarati s kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom

Japanski je premijer kazao da zemlja 'ne smije zaboraviti da je iza bojišnica bilo žena kojima su čast i dostojanstvo teško narušeni', ali nije izravno spomenuo 'žene za utjehu', kako se eufemistički nazivaju djevojčice i djevojke, posebno Korejke, koje su prisilno odvođene u japanske vojne bordele i služile vojnicima kao seksualne robinje.

Japanski konzervativci, i Abe među njima, od prije tvrde da nema dokaza o izravnoj upletenosti državne ili vojne vlasti u otmice djevojčica.

Godine 1993. tadašnji glavni tajnik u vladi Yohei Kono ponudio je 'iskreno žaljenje onima koje su nezamislivo fizički i psihički patile kao žene za utjehu'. Japan je 1995. upostavio fond koji im nudi individualnu financijsku pomoć.

Službeni Seul i aktivisti Konovu izjavu i taj fond smatraju tek parcijalnim priznanjem. Preživjele žene traže formalnu vladinu ispriku i plaćanje reparacija, ali Abe i njegovi saveznici to ne prihvaćaju.

Velika većina preživjelih 'žena za utjehu', koje su sada u poznim godinama i sve ih je manje, niti ne očekuje da će doživjeti formalnu japansku ispriku.