'Inzistiramo na hitnom sastanku s ministrom Komadinom, jer samo zahvaljujući herojskim naporima radnika koji izlažu opasnosti i vlastito zdravlje – kada država, grad i županija ne skrbe o svome vlasništvu – ova zračna luka i danas može primiti zrakoplov', pohvalio je Matijašević zaposlenike.

Predstavnici grada Osijeka i županije (manjinski suvlasnici s 45 posto udjela) zatražili su u Ministarstvu prometa spašavanje luke, ali rješenje se još ne vidi, a radnici više nemaju snage niti sredstava dolaziti na posao i raditi u hladnim uredima. Direktorica Blanka Strahonja dva je mjeseca na bolovanju.

'Pukla je u silnim nastojanjima da tvrtku podigne na vlastite noge, ali nije uspjela', reći će neki od radnika s kojima smo razgovarali, ne optužujući je izravno za stanje u Zračnoj luci. Ponešto odgovornosti svakako ide i na račun političkih odnosa između bivše HDZ-ove vlade i HDSSB-ove vlasti u gradu i županiji te činjenice da direktorica Strahonja ne pripada niti jednima. Teško stanje u Zračnoj luci gradonačelnik i župan tumače kao izraz njezine nesposobnosti, pa su joj odbili prihvatiti i financijski izvještaj, što se dodatno nepovoljno odrazilo na njezino zdravstveno stanje.

'No, ako je rješenje njihovih problema u političkoj bliskosti uprave s vlasnicima, utoliko razlog više za njezinu ostavku', neumoljivo razmišljaju zaposlenici.

I sindikalni povjerenik Ivan Moro razumije teškoće s kojima se Strahonja suočavala, ali 'mi smo s njom potpisali ugovore o radu i ne možemo nikoga drugoga teretiti za njihovo nepoštivanje. A ona probleme treba rješavati s vlasnicima. Kada je vidjela da se s time ne može nositi, trebala je izići pred radnike i dati ostavku. Još lani u lipnju tražili smo pomoć bivše vlade i obećali su nam je, ali kako su znali da odlaze nakon izbora, taj su problem ostavili novoj vladi. Od rata je u obnovu Zračne luke uloženo više od 150 milijuna kuna i to ne možemo sada jednostavno odbaciti i aerodrom zatvoriti', ističe Moro.

Sindikat smatra da je rješenje u povezivanju poslovnih subjekata – HUP-a, Županijske HGK i Obrtničke komore, vlasnika, utvrđivanja strategije razvoja, agresivnijeg marketinga i nastupa na tržištu, jače turističke promidžbe… Kažu i da je sve to više stvar dobre volje nego financijskih sredstava.

Nekad je Zračna luka dobro živjela od cargo prometa, ali robni je promet vezan uz privredu regije, a ona je poprilično devastirana i nema izvoznog potencijala.

'Kada je, primjerice, Žito uvozilo junice iz Kanade, prve dvije isporuke stigle su u zagrebačku zračnu luku, a tek sljedeće ture su sletjele u Osijeku, što pokazuje kakav je tretman naše luke. I samo jedno slijetanje Boeinga 747 osiguralo nam je 70 posto mjesečne plaće koja iznosi cca 320.000 kuna. Prije toga ovamo je dopremana riba iz Tanzanije, od čega smo solidno živjeli, ali to je stalo. Ne znam zašto, ali avioni lete iznad naših glava i slijeću negdje drugdje. To su pitanja za upravu', ogorčen je Ivan Moro.

Radnici su zahvalili kolegama Zračne luke Zagreb na pomoći u isplati minimalnih sredstva i ostvarenju njihovih prava, ali ne žele ni od koga moljakati ono što su zaradili.

'Ovo je još jedan primjer da je hrvatsko društvo miljama udaljeno od pravednog i uređenog društva, jer mi u 21. stoljeću govorimo o tome je li zračna luka potrebna četvrtom po veličini gradu u Hrvatskoj?!', čudi se Ozren Matijašević, predsjednik HUS-a, i zahtijeva što brže rješavanje kadrovskog pitanja uprave.

Očekujemo da se već idućeg tjedna radnicima isplate zaostale plaće i osiguraju sredstva za rad Zračne luke, da domaći avioprijevoznik organizira linije do ostatka Hrvatske i preko ostalih zračnih luka poveže ih s Europom. Veseli nas što se u državnom proračunu nalaze sredstva za otvorenost zračnih luka i nadam se da će je saborski zastupnici potvrditi. No situacija je katastrofična i pitanje je hoće li radnici to moći dočekati', zaključio je Matijašević i zatražio kontinuirano zračno povezivanje Osijeka sa Splitom tijekom cijele godine.

Iako su najavili dolazak na presicu, gradonačelnik Bubalo je otputovao u Zagreb, a župan Šišljagić dobio je gripu.