Sud Europske unije prošlog petka donio je odluku da poljska državna energetska kompanija PGE mora zatvoriti rudnik Turow uz granicu s Češkom i Njemačkom. No poljski premijer Mateusz Morawiecki odmah je poručio da neće provesti odluku tog suda. Pitali smo pravnu stručnjakinju Snježanu Vasiljević koje su moguće posljedice
Iako su dvije zemlje prema zadnjim vijestima na korak od dogovora koji bi izgladio spor, indikativno je to da je Poljska nedvosmisleno objavila da neće poštovati odluku Suda Europske unije, što bi u budućnosti moglo izazvati znatno ozbiljnije probleme od tek pukog nesporazuma između dvije države oko rudnika.
Europska komisija potvrdila je da će poljska regija Bogatynia ostati bez novca iz Fonda za pravednu tranziciju (FPT) jer je poljska vlada produžila dozvolu za rad spornog rudnika nakon 2030. godine. Fond za pravednu tranziciju novi je financijski instrument uspostavljen u okviru kohezijske politike radi pružanja pomoći područjima suočenim s ozbiljnim socioekonomskim izazovima kao posljedicom prelaska na klimatsku neutralnost. Podsjetimo, Poljska se već nalazi u sukobu s Europskom unijom zbog zadiranja u nezavisnost pravosuđa.
vezane vijesti
![[VIDEO] Benčić: Možemo sumnjati da su neki umrli jer se krizom nije dobro upravljalo](/media/thumbnail/500x300/1451630.png?cropId=0)
Pitali smo stručnjakinju da nam pojasni koje su moguće posljedice po tu zemlju ako se ne povinuje odluci Suda Europske unije. Snježana Vasiljević s Katedre za europsko javno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu kazala nam je da su presude Suda EU-a legitiman i važan izvor prava EU-a i obvezujuće su za sve države članice, nacionalna državna tijela i sve nacionalne sudove (uključujući ustavne sudove).
'Pravo EU-a nadređeno je cjelokupnom nacionalnom pravu, a presude Suda EU-a obvezuju sve države članice, ne samo stranke u sporu', kazala je Vasiljević.
Shodno tome, nastavila je, propust državnih tijela i nacionalnih sudova da primijene normu prava EU-a koju je interpretirao Sud EU-a u konkretnom predmetu ili nekoj od ranijih presuda može dovesti do dovoljno ozbiljne povrede prava EU-a i odgovornosti države za naknadu štete.
'Fizičke i pravne osobe u postupcima pred državnim tijelima i nacionalnim sudovima mogu se pozivati na pravo EU-a', objasnila je Vasiljević.
Pet najčešćih vrsta postupaka kojima se bavi Sud EU-a
Tumačenje prava – to znači da su nacionalni sudovi zemalja EU-a dužni osigurati pravilnu primjenu prava EU-a, ali sudovi u različitim zemljama mogu ga različito tumačiti.
Provedba prava – ti se postupci pokreću protiv nacionalnih vlada ako ne djeluju u skladu s pravom EU-a. Mogu ih pokrenuti Europska komisija ili druga zemlja EU-a. Utvrdi li se da je određena država članica pogriješila, ona mora odmah poduzeti mjere da ispravi pogrešku, a u protivnom se može pokrenuti drugi postupak, u kojem se toj državi može izreći novčana kazna.
Poništenje pravnih akata EU-a – ako se smatra da se određenim aktom EU-a krše ugovori ili temeljna prava Unije, vlada države članice EU-a, Vijeće EU-a, Europska komisija ili (u nekim slučajevima) Europski parlament od Suda mogu zatražiti da poništi taj akt.
Osiguravanje djelovanja EU-a – Parlament, Vijeće i Komisija dužni su donositi odluke u određenim okolnostima. Ako to ne učine, vlade država članica EU-a, druge institucije EU-a ili (uz određene uvjete) pojedinci ili poduzeća mogu se obratiti Sudu.
Kažnjavanje institucija EU-a – svi pojedinci ili poduzeća koji su oštećeni zbog djelovanja EU-a ili njegova osoblja ili njihova propusta da djeluju mogu pokrenuti postupak protiv njih pred Sudom.
