SDP-ova Mirela Ahmetović izvijestila je da je njezin Klub u saborsku proceduru predao prijedlog Hrvatskom saboru da donese zaključak koji glasi: 'Zadužuje se Vlada RH da temeljem članka 28. stavka 2. Zakona o državnom odvjetništvu podnese prijedlog Hrvatskom saboru prijedlog za razrješenje glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića u roku od 30 dana', o čemu će Sabor raspravljati u srijedu.

SDP kao razloge za taj zaključak navodi da je imenovanje Turudića od samog početka kompromitirano njegovim bliskim vezama s HDZ-om, i to ne samo simbolički nego i operativno.

„Govorimo o dopisivanju s Josipom Rimac, danas Pleslić, do vožnje sa Zdravkom Mamićem, sve redom ljudima koji su ili presuđeni za kriminalne radnje ili protiv kojih je potvrđena optužnica pa sve do izigravanja Kaznenog zakona, odnosno, lex AP-a u vezi izvida oko curenja informacija. Sve je to poprimilo i međunarodni institucionalni karakter kada je glavna europska tužiteljica Laura Kovesi otvoreno prozvala Turudića zbog samovoljnog oduzimanja predmeta EPPO-u u slučaju Vilija Beroš”, pojasnila je, navodeći u obrazloženju još niz poznatih slučajeva u kojima im je sporna Turudićeva uloga.

Kovesi je, naglašava, navela to kao jedinstveni slučaj u Europi koji ugrožava borbu protiv kriminala na razini EU.

Ahmetović je odbacila tezu da SDP pokreće opoziv Turudića nakon što su nedavno pokrenuti postupci protiv nekih članova te stranke, podsjetivši da su još u veljači 2024. tražili opoziv, upozoravajući da Turudić nije ni neovisan ni nepristran nego je riječ o političkom kadru HDZ-a nakon čega je uslijedio i veliki prosvjed na Trgu svetog Marka.

Ustvrdila je da Turudić ne samo da je kršio i krši Etički kodeks državnih odvjetnika i Zakon o državnom odvjetništvu nego konstantno ulazi u političke polemike i sukobe s čelnicima političkih stranaka, čime narušava percepciju neovisnosti pravosuđa.

"Poslovnik nam daje ovlast da tražimo smjenu Turudića"

Očitovala se i na Vladino mišljenje da Hrvatskom saboru nije dana ovlast ni da podnosi ni da nalaže Vladi podnošenje prijedloga za razrješenje glavnog državnog odvjetnika, te da zbog toga SDP-ov zaključak nema pravne osnove.

„Poslovnik ima snagu organskog zakona i dao je ovlast Saboru da može dati takav nalog Vladi, i to člankom 127. u kojem stoji da Sabor može od Vlade tražiti i provođenje određenih radnji koje su njezinoj nadležnosti, što opoziv glavnog državnog odvjetništva jest. Usto članak 165. Poslovnika koji kaže da na osnovu stanja u pojedinim području zaključcima se mogu zauzimati stajališta, izražavati mišljenja ili utvrđivati obveze Vlade, ministarstava i drugih tijela državne uprave pa otklanjamo tezu da Sabor nema ovlast naložiti Vladi da razriješi glavnog državnog odvjetnika”, poručila je.

Predsjednik Odbora Mostov Nikola Grmoja također skandaloznom smatra tvrdnju Vlade da ovaj prijedlog nema pravne osnove jer, pojašnjava, predlagatelji to nisu tražili temeljem Zakona o državnom odvjetništvu nego temeljem Poslovnika kojim je Saboru dana ovlast provođenja određenih radnji, što je i Ustavni sud utvrdio.

„Mišljenje Vlade je evidentna neistina, a da stvar bude gora, to mišljenje je potpisao magistar prava Andrej Plenković, koji možda i nije bog zna kakav pravnik”, kazao je Grmoja, ustvrdivši da pravni temelj za SDP-ovu inicijativu postoji.

Ministar pravosuđa Damir Habijan istaknuo je da je SDP-ovo pozivanje na saborski Poslovnik vrlo opasan presedan i dovođenje u pitanje temeljno načelo trodiobe vlasti, što je potpuno u suprotnosti s Ustavom i Zakonom o državnom odvjetništvu.

„Zakon definira kako se imenuje i razrješuje glavni državni odvjetnik, za što postoji osam razloga. Ne postoji mogućnost da Hrvatski sabor to predloži ili naloži Vladi, koja je jedina temeljem tog Zakona ovlaštena razriješiti glavnog državnog odvjetnika”, poručio je.

Naglasio je da osim političkih komentara i ocjena u SDP-ovu zahtjevu ne vidi ništa suštinski na što bi se mogao referirati, a da ne dovodi u pitanje svoju ministarsku dužnost jer bi morao ulaziti u slučajeve koji su nabrojani.

Iskrivljenim smatra navode o glavnoj europskoj tužiteljici Kovesi jer rješenje poput našega o sukobu nadležnosti između DORH-a i EPPO-a ima još 14 zemalja EU, što u ovom trenutku nije uopće protivno pravnoj stečevini niti je EK to utvrdila te je, ističe, to isključivo stav europske tužiteljice i ne znači da je to ispravno mišljenje.

„Današnja akcija u MVEP-u najbolji je pokazatelj provođenja Uredbe jer je USKOK nakon pokretanja izvida ustanovio da, osim za hrvatski, postoji potencijalna šteta za europski proračun o tome obavijestio EPPO pa su USKOK i EPPO zajedno pokrenuli izvide”, kazao je.

"SDP-ov zaključak vrlo opasan i zadire u temeljne ustavne vrednote"

Habijan je napomenuo i da je potpuno nejasno što je krimen glavnog državnog odvjetnika.

„Način rada glavnog državnog odvjetnika kao samostalne i neovisne institucije pokazuje da nema nedodirljivih, da za bilo koje kazneno djelo nema stranačkog predznaka nego ima ime i prezime. Jednako se postupa apsolutno prema svima. SDP-ov zaključak predstavlja svojevrsni politički pritisak, što nije dobro. Nevjerojatno mi je da 2025. godine raspravljamo o vrlo opasnom i presedanskom prijedlogu koji zadire u temeljne ustavne vrednote. Volio bih da ste uvidjeli da ste pogriješili, ali se bojim da ste prekasno shvatili da ste otišli potpuno krivo”, poručio je ministar SDP-ovcima.

Njihov, kako je kazao, 'uradak' smatra samo hrpom nabacanih, potpuno nepovezanih informacija i recikliranjem teme iz političkih razloga, pred izbore i zbog SDP-ovih slučajeva kojima se bavi DORH.

„Očito je glavni državni odvjetnik dirnuo u određene članove stranke u koje nije smio dirnuti i to je sukus cijele priče”, zaključio je Habijan.

Zastupnici Kluba HDZ-a Hrvoje Zekanović, Maksimilijan Šimrak, Nikola Mažar isticali su da je SDP zatražio smjenu Turudića nakon afere 'sortirnica' u Rijeci i afera varaždinskih SDP-ovaca Barbare Antolić Vupora i Nevena Bosilja, što su ocijenili zanimljivim tajmingom i potkopavanjem pravosuđa.

Mažar je još napomenuo da nikada nismo imali da jedna grana vlasti utječe na drugu granu vlasti da smijeni treću granu vlasti, čime se, naglasio je, narušava trodioba vlasti. Ahmetović je toj tezi oponirala, kazavši da je svaki tajming za procesuiranje korupcije itekako dobar tajming.