Očni kirurg i jedan od osnivača egipatske militantne skupine Islamski džihad preuzeo je vodstvo nad Al Kaidom nakon što su američke snage ubile Osamu bin Ladena u svibnju 2011. Prije toga Zavahiri se smatrao Bin Ladenovom desnom rukom, a neki stručnjaci vjeruju da je bio 'operativni mozak' terorističkih napada na Sjedinjene Američke Države 11. rujna 2001. Zavahiri je bio broj dva - tik iza Bin Ladena - na popisu 22 'najtraženija terorista' koji je objavila američka vlada 2001., a za njegovu glavu raspisana je nagrada od 25 milijuna dolara.

U godinama nakon napada Zavahiri je bio najistaknutiji glasnogovornik Al Kaide, pojavivši se u 16 videoporuka i audiozapisa 2007. – četiri puta više od Bin Ladena – dok se grupa pokušavala dodatno radikalizirati i regrutirati muslimane diljem svijeta. Njegovo ubojstvo u napadu prošlog vikenda u Kabulu nije bilo prvi put da je SAD pokušao ciljati Zavahirija, piše BBC.

U siječnju 2006. bio je meta američkog raketnog napada blizu pakistanske granice s Afganistanom. Tada su u napadu ubijena četiri pripadnika Al Kaide, ali je Zavahiri preživio i pojavio se na videosnimci dva tjedna kasnije, upozoravajući američkog predsjednika Georgea W. Busha da ni on ni 'sve sile na zemlji' ne mogu njegovu smrt približiti 'nijednu sekundu'. Rođen je u glavnom gradu Egipta, Kairu, 19. lipnja 1951., u uglednoj obitelji liječnika i znanstvenika iz srednje klase. Njegov djed, Rabia al Zavahiri, bio je veliki imam Al Azhara, džamije koja je središte sunitskog islamskog učenja na Bliskom istoku, dok je jedan od njegovih stričeva bio prvi glavni tajnik Arapske lige, navodi BBC.

Zavahiri se uključio u politički islam još u školi i uhićen je u dobi od 15 godina jer je bio član zabranjenog Muslimanskog bratstva - najstarije i najveće egipatske islamističke organizacije. Njegove političke aktivnosti nisu ga, međutim, spriječile da studira medicinu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Kairu, na kojem je diplomirao 1974., a četiri godine kasnije stekao je titulu magistra kirurgije. Njegov otac Mohamed, koji je umro 1995., bio je profesor farmakologije na tom fakultetu.

U početku je nastavio obiteljsku tradiciju, izgradivši medicinsku kliniku u predgrađu Kaira, ali ubrzo su ga privukle radikalne islamističke skupine koje su pozivale na rušenje egipatske vlade. Godine 1973., kada je osnovan Egipatski islamski džihad, pridružio im se, a 1981. uhićen je sa stotinama drugih osumnjičenih članova skupine nakon što je nekoliko njenih članova, obučenih u vojnike, ubilo predsjednika Anvara Sadata tijekom vojne parade u Kairu. Sadat je naljutio islamističke aktiviste potpisivanjem mirovnog sporazuma s Izraelom i uhićenjem stotina svojih kritičara. Tijekom masovnog suđenja Zavahiri se pojavio kao vođa optuženih i snimljen je kako govori sudu: 'Mi smo muslimani koji vjeruju u svoju vjeru. Pokušavamo uspostaviti islamsku državu i islamsko društvo.'

Iako je oslobođen optužbi za umiješanost u Sadatovo ubojstvo, Zavahiri je osuđen za ilegalno posjedovanje oružja i odslužio je trogodišnju kaznu. Prema drugim zatvorenicima, vlasti su ga redovito mučile i tukle tijekom njegovog boravka u zatvoru u Egiptu, što je iskustvo koje ga je navodno transformiralo u fanatičnog i nasilnog ekstremista, ocjenjuje BBC.

Nakon što je pušten na slobodu 1985. Zavahiri je otišao u Saudijsku Arabiju, a potom se uputio u Pešavar u Pakistanu, kasnije i u susjedni Afganistan, te je osnovao frakciju Egipatskog islamskog džihada dok je radio kao liječnik u toj zemlji tijekom sovjetske okupacije. Zavahiri je preuzeo vodstvo u organizaciji nakon što je ponovno osvanuo u Egiptu 1993. i bio je ključna figura niza napada skupine na ministre egipatske vlade, uključujući premijera Atifa Sidikija.

Kampanja skupine za rušenje vlade i uspostavu islamske države u zemlji sredinom 1990-ih dovela je do smrti više od 1200 Egipćana. Godine 1997. američki State Department imenovao ga je vođom skupine Vanguards of Conquest - frakcije Islamskog džihada za koju se smatra da stoji iza masakra stranih turista u Luxoru iste godine. Dvije godine kasnije egipatski vojni sud ga je u odsutnosti osudio na smrt zbog njegove uloge u brojnim napadima skupine. Smatra se da je Zavahiri putovao svijetom tijekom 1990-ih u potrazi za utočištem i izvorima financiranja. U godinama nakon sovjetskog povlačenja iz Afganistana, vjeruje se da je živio u Bugarskoj, Danskoj i Švicarskoj, a ponekad je koristio lažnu putovnicu za putovanje na Balkan, u Austriju, Jemen, Irak, Iran i na Filipine.

U prosincu 1996. navodno je proveo šest mjeseci u ruskom pritvoru nakon što je uhvaćen bez važeće vize u Čečeniji. Prema izvještaju koji je navodno napisao Zavahiri, ruske vlasti nisu uspjele prevesti arapske tekstove pronađene na njegovom računalu i on je uspio zadržati svoj identitet u tajnosti, tvrdi britanski medij. Zavahiri se 1997., vjeruje se, preselio u afganistanski grad Džalalabad, u kojem je bio smješten i Osama bin Laden. Godinu kasnije Egipatski islamski džihad udružio se s pet drugih islamskih militantnih skupina, uključujući Bin Ladenovu Al Kaidu, u formiranju Svjetskog islamskog fronta za džihad protiv Židova i križara.

Prvi proglas fronte uključivao je fetvu, vjerski edikt, koji je dopuštao ubijanje američkih civila. Šest mjeseci kasnije u dva istovremena napada uništena su veleposlanstva SAD-a u Keniji i Tanzaniji, pri čemu su ubijene 223 osobe. Zavahiri je bio jedna od osoba čiji su satelitski telefonski razgovori korišteni kao dokaz da iza zavjere stoje Bin Laden i Al Kaida. Dva tjedna nakon napada SAD je bombardirao kampove grupe za obuku u Afganistanu. Sljedećeg dana Zavahiri je telefonirao pakistanskom novinaru i rekao: 'Recite Americi da nas njezina bombardiranja, njezine prijetnje i njezini činovi agresije ne plaše. Rat je tek počeo.'

U godinama nakon Bin Ladenove smrti američki zračni napadi ubili su niz Zavahirijevih zamjenika, oslabivši njegovu sposobnost globalne koordinacije. Posljednjih godina postao je marginalna osoba, samo povremeno izdajući poruke. SAD će njegovu smrt proglasiti pobjedom, osobito nakon kaotičnog povlačenja iz Afganistana prošle godine, ali Zavahiri je imao relativno malo utjecaja jer su nove skupine i pokreti poput Islamske države postajali sve utjecajniji. Novi vođa Al Kaide bez sumnje će se pojaviti, ali će vjerojatno imati još manji utjecaj od svog prethodnika, zaključuje BBC.