Premijer Zoran Milanović, na sastanku s premijerima Slovenije i Austrije u Grazu, komentirao je istek roka za očitovanje o provedbi Europskog uhidbenog naloga. Ponovio je da se na razini Europske unije o tome uopće ne razgovara i poručio da Hrvatska o izmjenama spornog Zakona o pravosudnoj suradnji sljedećih tjedana neće raspravljati
Kako je potpredsjednica Vlade, HNS-ova Vesna Pusić, svojim izjavama dala naslutiti da će Vlada sljedećih tjedana donijeti odluku o promjeni Zakona o pravosudnoj suradnji (kojim je Vlada ograničila izručenja hrvatskih državljana članicama unije, op. a.), premijer Zoran Milanović upitan je može li potvrditi njezine riječi. Ispostavilo se da partneri opet nisu usuglašeni...
'Europska komisija o tome nikada nije raspravljala. Ja jedino znam za pismo koje je jedan član Europske komisije poslao hrvatskom ministru. I to su vrlo različite stvari. To je posao Europske komisije kao što je moj posao i posao Hrvatske da se, u okviru nekih standarda, borimo za vlastite interese i da poštujemo pravila po kojima se živi u Europi', rekao je Milanović novinarima u Grazu.
Tvrdi da o famoznom 'Lex Perkoviću' (tako je izmijenjeni zakon nazvan zbog Josipa Perkovića, bivšeg šefa tajnih službi osumnjičenog za ubojstvo Stjepana Đurekovića iz 1982. godine, čije izručenje traži Njemačka, op. a.) nitko na razini najviše izvršne vlasti Europske unije ne razgovara. Ipak, objasnio je da je europski uhidbeni nalog podvrgnut različitim kriterijima od države do države: 'On predstavlja jednu neobičnu iznimku unutar Europe jer se većina drugih pravila primjenjuje na sve jednako', kaže Milanović naglašavajući pravo Hrvatske da i ona ograniči izručenja, ako to već mogu druge članice.
'Recimo, Austrija, koja je starija članica, ima mogućnost izuzeća u izručivanju, a Hrvatska i Slovenija ga, kao, ne bi trebale dobiti? Ja ne vidim problem da Austrija to pravo prizna Hrvatskoj i Sloveniji i obrnuto - da se to pravo potpuno ukine jer pravo iznimke je vječno pravo, a ne privremeno pravo. Sve sam o tome rekao u Zagrebu ad extenso, na dugačko', kaže premijer.
Demantirao je svoju potpredsjednicu Pusić i rekao da se o promjeni zakona i ukidanju ograničenja za izručenja neće raspravljati: 'O tome sigurno nećemo odlučivati u sljedećih nekoliko tjedana. Ministar (misli se na ministra pravosuđa Orsata Miljenića, op. a.) u okviru svojih dužnosti odgovorit će članu ili članici Europske komisije koja je uputila pismo, a Hrvatska će učiniti sve da aktivno primjenjuje nalog.' Milanović kaže da je Hrvatska u prvih nekoliko tjedana primjene naloga već dobila više od 100 zahtjeva, a izručila više od 20 osoba. 'Nitko ne može reći, ako govori u dobroj vjeri, da Hrvatska svoje pravo eskivira', dodaje Milanović.
Kaže da će, ako treba, raspravu o uhidbenom nalogu podići na višu razinu svih država članica kako bi se vidjelo odgovara li svima sustav u kojem za države vrijede različita pravila. 'Zašto postoje ta pravila? Zato što je netko mogao pristupiti 2002. i staviti ogradu na izručenje, a netko drugi nije mogao? To nije pitanje o kojem možemo samo s Europskom komisijom i jednim povjerenikom razgovarati, nego malo šire. Tu ćemo biti strpljivi... Hrvatska itekako od prvog dana poštuje uhidbeni nalog, ali zbog nekih propusta i nelogičnosti u samom sustavu koji nekim državama omogućava jedan režim, drugima drugi, a trećima treći, smatramo to temom za razgovor i Vijeća Europe i Europskog vijeća', zaključio je Milanović.
