Govoreći o nedavnoj polemici koju je svojom izjavom izazvao premijer Zoran Milanović, Žarko Puhovski kazao je da se 'danas histerično zabranjuje govoriti o građanskom ratu 1991. kao što se 60-ih zabranjivalo govoriti o građanskom ratu u Jugoslaviji koji se događao početkom 40-ih'.

'Oni koji danas kažu da nije bilo građanskom rata '91. zapravo tvrde da Republika Srpska Krajina nikada nije bila dio Hrvatske', kazao je Puhovski

Osvrnuo se pritom na aktualni stav u svim državama regije prema kojem ispada da 'ono što ste činili za domovinu, nije podložno moralnim ili pravnim kriterijima'. Stav je nacionalista, kazao je Puhovski, da je njihova strana uvijek žrtva, a da su drugi napadali.

'Ono što je dovelo do najgorih stvari u Hrvatskoj 1991. danas se događa na sjeveru Kosova', poručio je Puhovski.

U procesuiranju zločina, poručio je, važnije je ustanoviti tko su žrtve nego počinitelji, a kada se i nađe netko tko je odgovoran za zločin, nije toliko važno koliku će kaznu dobiti, nego hoće li biti osramoćen.

Na važnost žrtava upozorila je i osnivačica Fonda za humanitarno pravo i regionalna koordinatorica procesa REKOM Nataša Kandić kazavši kako je postoji inicijativa da se brojke zamijene imenima žrtava.

'REKOM smatra da bez imenovanja žrtava nema procesa suočavanja s prošlošću koji zapravo zahtijeva javno priznanje svih žrtava. Kada se ta inicijativa REKOM-a usporedi s nekim institucionalnim inicijativama u zemljama regije, ispada da mi imamo više uspjeha', kazala je Kandić dodavši kako su primjerice u BiH i na Kosovu civilne inicijative objavile imena žrtava te da se takav popis počeo izrađivati u Hrvatskoj.

Govoreći pak o ulozi žrtava u suđenjima za ratne zločine, Kandić je kazala da su žrtve uvijek nezadovoljne suđenjima jer smatraju da je mali broj optuženih ili da je mali broj optuženih, a za koje žrtve misle da su doista odgovorni.

O problemima civilnih žrtava rata progovorila je voditeljica Documente – centra za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelič kazavši da su što se tiče obeštećenja i dalje u prednosti pripadnici vojnih postrojbi.

'Često se vezuje kazneno procesuiranje ratnih zločina uz obeštećivanje civilnih žrtava. U situaciji kada je jasno da pravosuđa ne mogu procesuirati ratne zločine, smatramo da je to neprimjeren i zastarjeli način tretiranja civilnih žrtava. Stoga predlažemo također da Vlada RH donese odluku kojom bi se otpisali parnični troškovi onima kojima nisu uspjeli izvojevati naknadu štete, odnosno obeštećenje', kazala je Teršelič

Cijeli izvještaj 'Tranzicijska pravda u postjugoslavenskim zemljama' možete pročitati OVDJE