U Zagrebu je desetak smart-shopova te su nerijetko pozicionirani u blizini škola i fakulteta, a tragom nedavne tragedije razgovarali smo s vlasnikom takve trgovine na Trešnjevci. Zbog, kako kaže, 'mogućeg negativnog učinka na prodaju artikala iz asortimana njegove trgovine zbog slučaja iz Petrinjske ulice' želio je ostati anoniman. Vlasnik priznaje kako se ne može požaliti na promet 'osvježivača prostora' koji u prosjeku stoje 100 kuna. 'Osvježivači se odlično prodaju, a obogaćenu ponudu redovito reklamiram na stranici svoje trgovine na Facebooku', ispričao nam je vlasnik, priznajući da smrt dječaka zasad nije utjecala na prodaju, navodeći pritom kako obdukcija još nije gotova te da će upravo ona rasvijetlili nemili događaj. Pritom je naglasio kako je dječak imao astmu, a ona je po njemu najvjerojatnije uzrok smrti.

'Osim toga, prodajem isključivo proizvode koji služe kao osvježivači prostora, a kako će ih netko koristiti, to nije moj problem. Možda upravo studenti iz obližnjeg studentskog doma kupuju osvježivače da bi osvježili svoje male i zagušljive sobice. Napominjem kako je na proizvodima s polica jasno naglašeno da oni nisu za konzumaciju te kako se ne smiju izravno udisati. Ukoliko obdukcija pokaže da je za smrt dječaka bio presudan osvježivač, možda i zatvorim trgovinu', zaključio je vlasnik.

Valja naglasiti da zbog ovog narkohita liječnici u Hrvatskoj imaju sve više posla, a u Srbiji je u prvih dva mjeseca ove godine zbog konzumacije supstanci, koje u smart-shopovima pod krinkom osvježivača prostora mogu legalno kupiti i maloljetnici, hospitalizirano čak 26 osoba.

Roditelji, imajte u vidu ove proizvode

Prema podacima Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske, kod nas je prisutna pojava čitavog niza sintetskih kanabinoida koji se prodaju kao osvježivači prostora pod raznim marketinškim imenima poput 'Galaxy', 'Atomix', 'Vertex', 'Bud Factory', 'Bonsai Citrus' i sličnih egzotičnih imena. Takve mješavine bilja natopljene sintetskim kanabinoidima prodaju se uglavnom u različitim specijaliziranim trgovinama (smart/head shops) i na internetu, ali sve više se nalaze i u ponudi drugih trgovina. Iako se reklamiraju kao 'egzotični mirisi koji daju bogatu aromu' i 'nisu za ljudsku uporabu', pušenjem tih proizvoda postižu se učinci slični učincima konzumiranja kanabisa zbog vezivanja tih psihoaktivnih spojeva na kanabinoidne receptore u mozgu. Nove generacije sintetskih kanabinoida vrlo su potentne i izazivaju brojne zdravstvene probleme koji se očituju u rastućem broju akutnih i fatalnih intoksikacija diljem Europe.

Kao jedan od ključnih problema u rastu legalnih tržišta novih droga jest pojava spomenutih specijaliziranih trgovina u urbanim središtima i internetska prodaja. Ove inovativne supstance masovno se proizvode u Indiji i Kini, a njihovoj iznimno brzoj distribuciji diljem svijeta najviše pridonosi globalizacija i razvoj modernih komunikacijskih tehnologija. Snažnim marketingom prisutnim uglavnom na internetu i u smart-shopovima vrši se kontinuiran indirektni pritisak na mlade te oni sve češće posežu za tim tvarima, misleći da su sigurne za uporabu zbog legalnog statusa većine novih droga. No u Vladinom Uredu upozoravaju kako je realnost sasvim drugačija. U inozemstvu se često bilježe slučajevi trovanja, nerijetko i sa smrtnim ishodom, a najviše u Nizozemskoj, u kojoj smart-shopovi rastu kao gljive poslije kiše. Opasni 'osvježivači prostora' siju smrt i u Poljskoj, u kojoj im je policija u suradnji sa zdravstvenim inspektorima nedavno pokušala jednom zauvijek stati na kraj zapečativši tijekom jedne akcije više od tisuću specijaliziranih trgovina. Akcija je bila uzaludna jer su nedugo potom otvoreni novi shopovi. Slično je i u Rumunjskoj, u kojoj se u prosjeku jednom tjedno otvori po jedan smart-shop, pa je Europski centar za monitoring droga i ovisnost s pravom zaključio kako se radi o 'Sizifovu poslu'.

Tržište novih droga raste iz godine u godine

Nove droge na tržištu poput 'osvježivača prostora' postale su prava pošast, upozoravaju u Uredu za suzbijanje zlouporabe opojnih droga. Ove droge su povezane s nizom opasnosti zbog njihove brze pojavnosti na tržištu, a dodatni problem stvara i činjenica da nisu kontrolirane te da imaju farmakološka svojstva i učinke slične poznatim ilegalnim tvarima. Budući da je glavna svrha izbjegavanje zakonske kontrole, sve nove psihoaktivne tvari koje se legalno prodaju često se reklamiraju kao legal highs. Termin 'nove droge' je znatno širi pojam koji obuhvaća dizajnerske droge, legal highs, kemikalije koje se koriste u istraživanjima i biljne pripravke s psihoaktivnim učinkom koje se nazivaju herbal highs

Kako bismo se uspješno suprotstavili ovom fenomenu, i u Hrvatskoj je uspostavljen Sustav ranog upozoravanja u slučaju pojave novih psihoaktivnih tvari, a djeluje pri Uredu za suzbijanje zlouporabe droga sukladno standardima EU-a te aktivno surađuje s nacionalnim i međunarodnim tijelima. Pored navedenog, Ured za suzbijanje zlouporabe droga izradio je 2007. Protokol o sustavu ranog upozoravanja u slučaju pojave novih psihoaktivnih tvari u Hrvatskoj. Dok su se poznate sintetičke droge na tržištu Hrvatske pojavile usporedno s njihovom pojavom na europskom i svjetskom tržištu, prije desetak godina, nove droge intenzivirale su se na tržištu u zadnjih pet, šest godina. U 2012, putem nacionalnih sustava ranog upozoravanja u slučaju pojave novih tvari, na području EU-a otkrivena su 73 nova spoja koji oponašaju učinke klasičnih droga, u 2013. njih 82, a u 2014. - 116. Na području Republike Hrvatske zaplijenjeno je u 2012. pet novih psihoaktivnih tvari u obliku biljnih mješavina, praha ili tableta. U 2013. u RH je identificirano dodatnih 12 novih droga, a prošle godine 18 novih droga.

Na europskoj razini, doznajemo u Vladinom Uredu, trenutno se prati preko 450 spojeva iz sljedećih glavnih kemijskih skupina novih psihoaktivnih tvari: fenetilamini (sa stimulativnim, entaktogenim ili halucinogenim učincima, poput PMMA i 2C-I),triptamini (imaju uglavnom halucinogeni efekt, poput AMT i 5-MeO-DALT), piperazini (pokazuju uglavnom stimulativno djelovanje, a primjer su mCPP i BZP), sintetski katinoni (primjerice mefedron, metilon i MDPV – stimulansi) sintetski kanabinoidi(mogu imati halucinogeni ili depresivni učinak) te novije kemijske skupine poputaminoindana, arilalkilamina i arilciklohesilamina.

Policijska akcija po hrvatskim smart-shopovima

Najveću zabrinutost predstavljaju tvari koje pripadaju manje poznatim i slabo neistraženim kemijskim skupinama, a čiji broj svake godine raste u ukupnom zbiru novih psihoaktivnih tvari. Među novootkrivenim drogama posebnu pozornost plijene sintetski kanabinoidi, spojevi koji oponašaju učinke kanabisa, a koji se mogu nabaviti pod kodnim imenom 'osvježivača prostora'. Još uvijek nije potpuno jasno zašto određene nove psihoaktvne tvari uspiju dulje vrijeme opstati u ponudi droga, za razliku od drugih koje se pojave ponekad čak i jednokratno. Iako prelazak iz legalnog u ilegalni status pri tome ima značajnu ulogu, smatra se da je djelovanje određene psihoaktivne tvari odlučujući faktor. Najrecentniji primjer nove droge koja počinje zauzimati stabilno mjesto na tradicionalnom tržištu droga je mefedron, a on je čak i nakon stavljanja pod zakonsku kontrolu te brojnih negativnih nuspojava uspio zadržati popularnost.

Budući da je broj novoidentificiranih 'legalica' u porastu i u našoj zemlji, ministar zdravlja je u prosincu 2014. donio novi Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga. Glavna karakteristika ovog novog popisa je generički pristup kontroli novih droga, čime se pod zakonsku regulativu stavilo čitave skupine kemijskih spojeva, umjesto pojedinačnih tvari. Time je čitav niz ranije legalno dostupnih psihoaktivnih spojeva ušao u područje kaznenopravne odgovornosti. U Uredu podsjećaju kako je u ožujku prošle godine provedena koordinirana akcija u smart-shopovima diljem Republike Hrvatske. Akcija je provedena u devet gradova Republike Hrvatske (Zagreb, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Čakovec, Slavonski Brod, Koprivnica, Osijek) te u 14 objekata, tzv. smart-shopova. Oduzeta su 74 uzorka, od kojih je u 66 uzoraka vještačenjem utvrđena neka nova psihoaktivna tvar. U pripremi je i zakonska regulativa kojom će se dati osnova za sankcioniranje i postupanje nadležnih tijela u slučaju stavljanja na tržište i prodaje takvih tvari do trenutka njihovog stavljanja na listu droga.

Dileri svojim kupcima često podmeću nove droge, prodajući ih pod već poznate

Međutim očekuje se daljnja pojava novih vrsta psihoaktivnih spojeva koji mogu predstavljati ozbiljnu ugrozu javnom zdravlju. Posebno je važno upozoriti kako se posljednjih godina i na crnom tržištu često nude različite opasne psihoaktivne tvari koje se prodaju kao ecstasy ili neke druge tradicionalne droge, čime se konzumenti dovode u zabludu i izlažu dodatnim nepoznatim zdravstvenim rizicima.

Unatoč pošastima legalnih novih droga, Ured svakodnevno prati pojavu novih tvari, od kojih dvije do tri mjesečno iskoče na tržište, navodi kriminalist Dubravko Klarić, predstojnik Vladina ureda za droge. 'Naši kriminalisti prate i uvoz takvih tvari surađujući s carinicima. Svaka oduzeta droga vještači se u Centru za krim-vještačenja te se pravi popis novih droga, nakon čega Vladin Ured i Ministarstvo zdravlja zajednički raspravljaju jesu li opasne za zdravlje i društvo te treba li ih uvrstiti u popis', ističe Klarić. Ono što posebno zabrinjava policajce iz Odjela za droge u Policijskoj upravi zagrebačkoj jest činjenica da dileri svojim kupcima često podmeću nove droge, prodajući ih pod već poznate. Tako, osim što se konzumentima umjesto marihuane prodaju 'spice pripravci', pod MDMA ili amfetamin u obliku praška ili tableta mogu, a da pritom nisu svjesni, dobiti mefedron, koji se u žargonu naziva i 'mijau-mijau', ili parafluoramfetamin, također noviju drogu čiji je dugoročan učinak na tijelo i um potpuna nepoznanica stručnjacima, ali i krajnjim korisnicima.