Vesnom Pusić razgovarali smo u petak, nakon konferencije za novinare na kojoj je predstavila prve rezultate novog sustava gospodarske diplomacije. Ministarstvo vanjskih poslova odlučilo je napokon poraditi na komunikaciji s hrvatskim izvoznicima i stranim investitorima kako bi im pomogli u uklanjanju prepreka za poslovanje. Jedna od novosti je imenovanje povjerenika u posebnom odjelu Ministarstva koji investitoru mora biti dostupan 24 sata dnevno za sve probleme koji ga sprečavaju da uloži u Hrvatsku i pomogne otvaranju novih radnih mjesta. Ako problem investitoru ne može riješiti kontakt osoba, tada je pravilo da se zove zamjenik ministrice Joško Klisović. Ako i njemu 'zapne' u raščišćavanju puta investitorima, tada se komunikacija podiže do razine ministrice Pusić.

Kako to da ste tek nedavno započeli s takvom vrstom direktne komunikacije sa stranim investitorima, a na vlasti ste već više od dvije godine?

'Mi smo s ovim sustavom krenuli prije šest mjeseci i to na temelju potreba i zahtjeva izvoznika. Već vidimo da raste interes, zadovoljstvo i spremnost da se šire investicije u Hrvatskoj. Osobe koje su unutar Ministarstva na razne načine bile vezane uz gospodarstvo, sada smo okupili u jedan odjel te osmislili sustav koji, evo vidimo, funkcionira. I prijašnje su vlade pokušavale koncipirati gospodarsku diplomaciju, ali nisu bile naročito efikasne. Osoba za kontakt ili, kako ste rekli, povjerenik, uveden je upravo nakon sastanka s najvećim stranim investitorima, jer se pokazala potreba.'

S obzirom na rezultate koje imate - u šestoj smo godini recesije, javni dug će doseći 70 posto BDP-a, raste nezaposlenost, svrstani smo među 10 najgorih ekonomija u svijetu, a nema investicija – očito je da se sa svim tim mjerama ipak kasni. Osjećate li odgovornost zbog situacije u kojoj se nalazimo?

'Apsolutno osjećam i mislim da svatko u Vladi osjeća odgovornost. Međutim, prvo je trebalo pospremiti kuću i to je bio veliki dio posla u prve dvije godine mandata. Nekada je, iz marketinških razloga, možda dobro 'zapomagati' zbog onoga što su ostavile bivše vlade, jer ljudi toga trebaju biti svjesni. Ali ako se osjećate odgovornim, a ja se osjećam odgovornom, kao i, vjerujem, svi ostali u Vladi - onda vam to što ste naslijedili loše stanje ne znači puno i onda hoćete naprosto popraviti situaciju.'

Imate li osjećaj da ste ipak nešto propustili? Možete li nabrojati nekoliko stvari koje smatrate da je Vlada propustila učiniti u protekle dvije godine?

'Sigurno smo propustili mnoge stvari, a jedna od njih je loša procjena trenutka. Većinu stvari smo možda trebalo raditi paralelno s 'pospremanjem kuće'. Naprimjer, mogli smo istovremeno rezati administrativne prepreke, to je ključno. No mnoge druge zemlje koje su imale uspješne reforme, također su prolazile kroz teško razdoblje, da bi se nagon toga postavile na noge i krenule naprijed.'

Sami ste rekli da je za investitore iznimno važno da im se ne mijenjaju uvjeti poslovanja prečesto. Ipak, u Hrvatskoj se stalno mijenjaju pa ste tako u planu koji je poslan Bruxellesu predvidjeli uvođenje poreza na štednju od početka 2015. godine. Kako ste se vi uporno protivili novim porezima, znači li ta odluka da je HNS odustao od zalaganja protiv poreza?

'Ne, nismo odustali, to je i dalje naš cilj. Mjere koje su u četvrtak poslane u Bruxelles, dogovorene su prije tri tjedna. Dugo smo raspravljali o tome, ali na kraju smo se dogovorili. Od trenutka kad je to prezentirano, rečeno je – nema novih poreza. Porezi nisu sami sebi svrha. Razlog za njih je europski semestar – mehanizam koji zahtijeva smanjenje proračunskog deficita koji moramo slijediti kao članica Europske unije. No, proračunski deficit se može smanjiti na različite načine...'

Znači li to da još uvijek postoje načini da se spriječi uvođenje poreza na štednju i poreza na nekretnine 2016. godine?

'Naš cilj je da se dovoljno aktiviramo kako bismo proračunski deficit smanjili jačanjem gospodarstva, a ne uvođenjem poreza. Međutim, u ovom trenutku to se još nije dogodilo i moramo imati osiguranje da nećemo ući u posebni program Europske unije, kada više ne pitaju kako ćete smanjiti deficit, nego vam određuju iz vana što ćete raditi. Naš cilj je da ne uđemo u tu vrstu režima.'

S obzirom na to da imate još osam mjeseci do početka 2015, pretpostavljam da nećete u tako kratkom roku naći načina da ojačate gospodarstvo do te mjere da spriječite uvođenje poreza na štednju.

'Moramo vidjeti kakvi će biti efekti mjera koje su već poduzete i provode se. Primjerice, naš deficit je po sadašnjim procjenama manji od onoga što nam je Europska unija predvidjela za ovaj trenutak. Dakle, neke mjere već djeluju i treba vidjeti na koji način će one funkcionirati do kraja godine pa ćemo moći procijeniti.'

Znači, postoji šansa da se taj porez na štednju ipak ne uvede?

'Da, postoji, ako možemo smanjiti deficit na drugi način.'

Kroz cijeli vaš mandat često ste o nekim važnim temama u javnosti govorili sasvim suprotno od ostatka Vlade i premijera, pogotovo kada su porezi u pitanju. Prošlog četvrtka ste čak, nakon donošenja novih mjera za rezanje deficita, izašli sa sjednice Vlade govoreći da su vam baš sve mjere sporne. Kako bi javnost trebala tumačiti tu konstantnu dualnost ove vlade?

'Kao povećanu sigurnost. To je uvijek tako u koalicijama. Mi smo partneri i cijenimo svoje partnere, ali smo različite stranke. To za same političare nije najugodnija situacija jer oko svega treba raspravljati, dogovarati se, postizati sporazume, kompromise, saslušati drugu stranu… Ali mislim da je to za građane uvijek bolje i sigurnije.'

Ponekad se vaše oprečne izjave tumače kao nezadovoljstvo načinom na koji premijer Zoran Milanović vodi Vladu. Jeste li zadovoljni vođenjem Vlade?

‘Mislim da bi bio loš svaki političar koji bi rekao da je zadovoljan svojim poslom i da je njegov posao super. Nije na nama da budemo zadovoljni ili nezadovoljni. Mi dobro radimo skupa, surađujemo, katkad se slažemo, katkad se ne slažemo. Nemam nikakve sumnje u to da oboje želimo da zemlja ide naprijed, da se radi dobro i temeljito kako bi se država postavila na solidne temelje.’

Neki SDP-ovci u neslužbenim razgovorima tumače da su vaša aktivacija i najava 'radikalnih poteza' u privlačenju investicija tek pokušaj da spasite niski rejting HNS-a. Da je to način da zaustavite odljev članova stranke nakon najave bivšeg šefa HNS-a Radimira Čačića da će osnovati novu stranku kada izađe iz zatvora. Kako to komentirate?

'Nema odljeva članova stranke. Sasvim je normalno da ljudi odlaze i dolaze u stranku. Stvar je političkog folklora da se pravi velika priča kada jedan čovjek negdje ode. HNS normalno funkcionira i ima mladu i srednju generaciju koja dolazi...'

Ali nije iz HNS-a otišao samo jedan čovjek...

'Ne, nije otišao jedan, otišlo ih je više i ja se nadam da će otići još neki od tih nezadovoljnika i ljudi koji misle da bi u svom selu trebali biti prvi, a nisu. Mislim da to samo koristi snazi, homogeniziranju i usredotočenosti stranke. Što se tiče mog angažmana oko investicija - budući da HNS apsolutno snosi odgovornost za ovu vladu kao i SDP - onda je moramo i nositi, a investicije su ključne za oporavak.'

Prema agenciji Ipsos Puls HNS-u je u ožujku pala podrška birača s 4 na 2,3 posto. Kako objašnjavate tako nizak rejting?

'Podrška varira, ali sve što je ispod praga (pet posto za ulazak u Sabor, op.a) nije dobro. Na nas se reflektiraju mnoge stvari, od političkog folklora do nezadovoljstva nekim potezima Vlade. Iako nismo u politici zbog rejtinga, nego zbog rezultata, jasno je da se trebamo pobrinuti i za rejting. Naš glavni propust u dvije godine mandata je to što smo se isključivo koncentrirali na parlament i Vladu, a ne na ono što se u politici zove 'teren' – rad i razgovor s ljudima.'

Ostavljate dojam da nakon sljedećih parlamentarnih izbora nemate ambicija više voditi HNS?

'To je nešto o čemu razgovaramo. Ja ću biti u politici nakon sljedećih parlamentarnih izbora, ali gdje i kako i na kojoj razini, vidjet ćemo. Tko zna što život nosi sa sobom.'

Imate li ambicija raditi u institucijama Europske unije ili Ujedinjenih naroda, o čemu se više puta pisalo u posljednje vrijeme?

'Vidjet ćemo što će se dogoditi. U ovom trenutku imam ambicije u Hrvatskoj i ambicije u HNS-u jer mislim da je za Hrvatsku izuzetno važno da ta politička opcija sudjeluje u formiranju naše budućnosti.'

Kako ste zadovoljni radom HNS-ovih ministara u Vladi? Mogli smo čuti od poslodavaca da su nezadovoljni razinom komunikacije s ministrom gospodarstva Ivanom Vrdoljakom, a do nas su došle i informacije da ste razmišljali o smjeni ministrice kulture Andree Zlatar Violić koja ima povijesno najmanji proračun za kulturu.

'Ja sam zadovoljna s radom HNS-ovih ministara. Ministar Vrdoljak je svojom zaslugom, zaslugom svojih suradnika, a donekle i povijesnih okolnosti, napravio za Hrvatsku jedan ogroman i strateški iskorak, a to je - stavljanje Hrvatske na energetsku kartu Europe, na kojoj do prije samo godinu dana nismo ni postojali, a sada smo ključni faktor.

Što se tiče ministrice Zlatar, nije bilo govora o njezinoj smjeni. Ona se borila za veći proračun u kulturi i nitko ne bi bio sretniji od nje da dobije veći proračun, ali nažalost... Govorili smo na početku o porezima. Iz poreza se financira obrazovanje, zdravstvo, ali i kultura. U ovom trenutku, dok se pokušavamo stabilizirati, mali proračun je rezultat takve situacije. Ne mislim da kultura treba uvijek biti na repu, upravo obrnuto, mislim da je to izuzetno važno područje, ali da bismo mogli investirati u ta područja, moramo početi zarađivati, dinamizirati i oživjeti gospodarstvo. To je temelj za financiranje svega onoga što želimo.'