U ZET-u tvrde da do korekcije cijena naviše tada neće doći samo ukoliko gradonačelnik da negativno mišljenje.

'Tri su moguće opcije. Jedna je da gradonačelnik odobri poskupljenje, druga je da ne odobri, nakon čega bismo išli s novim prijedlogom i zahtjevom, i treća je da se ne očituje, što nama daje za pravo da cijene povisimo', kazala je Žgela pozvavši se na Zakon o komunalnom gospodarstvu.

Kakav god Bandićev odgovor bio, jedno je sigurno, a to je da će od 25. siječnja ponovno biti puštene u prodaju mjesečne i godišnje karte, čija je prodaje trenutno obustavljena jer je ZET zatražio promjenu njihovih cijena 1. veljače. Hoće li cijena prijevoza postati novi politički problem kao i vrtići, također ostaje vidjeti.

Zanimljivo da se na presici, iako je riječ o temi koja izravno utječe na život građana, ali i na poslovanje dijela tvrtki koje svojim zaposlenicima na plaće isplaćuju dodatak za prijevoz, nije bilo prvog čovjeka tvrtke Dubravka Baričevića, već je vrući krumpir gurnut u ruke Žgeli koja je bila obasuta brojnim novinarskim pitanjima.

Iako su novinari inzistirali da se kaže koliko bi točno poskupljenje uistinu trebalo biti jer kroz medije su kolale različite informacije i cjenici, javnost je ostala uskraćena za taj odgovor uz obrazloženje da 'oni samo predlažu, a gradonačelnik odobrava'.

Podsjetimo, nakon što je iz ZET-a i Zagrebačkog holdinga zahtjev za poskupljenje upućen prema Gradu, iz Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo njihov zahtjev je vraćen na doradu uz niz primjedbi, a jedan je bio da su u Gradu izračunali da traže poskupljenje od 52 posto, dok su u poslanim dokumentima naveli da je ono 39,9 posto.

'Do postotka se može različito doći, pa je on zbog toga vjerojatno različit', mišljenja je Žgela.

Razloge za povećanje cijena u ZET-u prvenstveno objašnjavaju činjenicom da su energenti poskupjeli, a da su cijene prijevoza ostale iste. U ZET-u trenutno razmatraju ukidanje SMS plaćanja karata, kao i povišenje cijena kazni za vožnju bez karte sa 200 na čak tisuću kuna. Samo prošle godine ZET je od kazni prikupio dva milijuna kuna. Koliko bi prihodi porasli ukoliko se cijene promjene, Žgela nije željela otkriti, ali je podsjetila da je ZET 2010. godinu završio u minusu od 273 milijuna kuna te da se minus od oko 300 milijuna kuna očekuje i za 2011. godinu.

Jesu li i s kojim tvrtkama završili pregovore oko prodaje godišnjih karta, o čemu je tportal.hr već pisao, i to na način koji bi se blago rečeno mogao opisati kao legalni reket jer od tvrtki traže da od njih kupuju godišnje karte, a ne da novac daju zaposlenicima, iako sami radnici ZGH-a i ZET-a mogu birati žele li pokaz ili novac, Žgela također nije željela otkriti dodavši da je na samim tvrtkama da odluče što žele.