U predloženim dopunama navodi se da diplomatske misije i konzularni uredi pomoći mogu uputama i savjetima, a izrijekom je navedena i mogućnost novčane pozajmice.

Iznimno, u slučaju kada nema druge mogućnosti da se državljaninu Republike Hrvatske u nevolji osigura povratak u Hrvatsku, a odgađanje povratka bi moglo uzrokovati ozbiljne posljedice po njegove interese, šef diplomatske misije odnosno konzularnog ureda može odobriti davanje novčane pozajmice i odrediti način njezina trošenja, uz pisano preuzetu obvezu povrata posuđenih sredstava po povratku u Hrvatsku, predlaže se u nacrtu navodi Glas Istre.

Ako osoba odbije potpisati da će novac vratiti, ako da lažne podatke ili ako se utvrdi da nije vratila ranije dobivenu pozajmicu, novac će joj biti uskraćen. Prijedlogom se predviđa čak i mogućnost da glavni tajnik MVEP-a odluči da osoba, dijelom ili u potpunosti, ne mora vratiti posuđeni novac, ali to će biti moguće samo 'u posebno opravdanim slučajevima'. Koji su to slučajevi, tek treba urediti posebnim pravilnikom.

Hrvatska diplomacija još funkcionira po pravilima iz 1996., kada je donesen aktualni Zakon o vanjskim odnosima. Novi zakon pokušao je u ljeto 2011. donijeti i tadašnji, HDZ-ov ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković, radni nacrt već je bio gotov, ali je sve stalo jer je tadašnja Vlada bila pri kraju mandata. Novim prijedlogom Hrvatska se prilagođava i uvjetima funkcioniranja u okviru EU-a.

Stoga je predviđeno da zakonske dopune stupe na snagu danom pristupanja EU-u, 1. srpnja, a njima se regulira i pružanje konzularne pomoći državljanima zemalja članica EU-a. Oni će imati pravo na zaštitu i pomoć u hrvatskim veleposlanstvima i konzulatima, koja će im, primjerice, ako izgube putne isprave, izdati hitni putni list.