Podsjetio je pritom na 430 milijardi dolara vrijedan paket za borbu protiv klimatskih promjena, najveći u američkoj povijesti, te na odlučnost Australije da smanji emisiju ugljičnog dioksida za 43 posto do 2030. te je svede na nulu do 2050.

Gore također očekuje da će nakon skorašnjih izbora i Brazil promijeniti svoju politiku prema problemu klime te da će Kina ponovo uspostaviti dijalog s predsjednikom Joe Bidenom na samitu G20 u studenom u Indoneziji.

Brine ga, međutim, što neke zemlje, suočene s velikim cijenama energenata zbog rata u Ukrajinu, povećavaju svoju proizvodnju fosilnih goriva.

"Ne postoji čisto fosilno gorivo, kao što ne postoje ni zdrave cigarete. Ne želimo investicije u infrastrukturu za fosilna goriva", rekao je Gore.

To, kako je rekao, neće ublažiti kratkoročni problem, a zasigurno ćemo desetljećima svjedočiti povećanju emisije stakleničkih plinova.

Zadovoljan je što se diljem svijeta mogu uočiti promjene po pitanju dekarboniziranja, dodajući da je to i rezultat ekstremnih vremenskih prilika koje se i dalje pogoršavaju.

"U rasprave o klimi se uplela i Majka Priroda", rekao je Gore, ukazujući na toplinske valove u Kini, poplave u Pakistanu i suši u Europi.

Al Gore, potpredsjednik SAD-a od 1993. do 2001. i gorljivi zagovornik očuvanja okoliša, je 2006. dobio Oscara za dokumentarni film "Neugodna istina".

Borbu protiv klimatskih promjena smatra moralnom obavezom.

Godine 2007. je zbog svojih zasluga u pogledu zaštite klime dobio Nobelovu nagradu za mir, zajedno s UN-ovim Vijećem za klimu.

Trenutno predsjeda tvrtkom Generation Investment Management u čijem je središtu interesa održivi razvoj. U narednih nekoliko godina, stoji u izvješću tvrtke, ulaganja u čisto gospodarstvo bi mogla prijeći bilijun američkih dolara.