'Na nekim područjima nikad nije bila tako visoka temperatura kao što će biti sutra', upozorio je u Studiju 4 HTV-a meteorolog Zoran Vakula.

Iznio je podatak da je najviša temperatura ikad izmjerena na službenim postajama DHMZ-a bila u Pločama u kolovozu 1981. - 42,8 stupnjeva Celzijevih.

Podsjetio je da je prosječna temperatura za Zagreb u ovo doba godine 30 °C te poručio kako je pet do šest stupnjeva toplije od prosjeka.

Vakula je istaknuo da razdoblje topline traje već dugo, tjednima, te da je lipanj bio izrazito topao, a u nekim mjestima i s temperaturnim rekordima, ali i sušom.

'Ta kombinacija prouzrokuje ovo što nam se događa - šumske požare i redukcije vode', upozorio je.

Vrhunac vrućine u Hrvatskoj bit će u subotu. Zatim će biti malo podnošljivije u većini unutrašnjosti, a jednako će vruće biti na Jadranu, posebice na srednjem i južnom Jadranu. Nakon ponedjeljka i u unutrašnjosti bit će opet toplije, ali ne ovako vruće, najavio je.

'Dosad su noći u unutrašnjosti bile podnošljive, međutim - već noć s petka na subotu i sa subote na nedjelju, osvježenje neće biti onakvo kakvo smo imali. Kad se tome doda i približavanje frontalnog poremećaja - očekuje se pogoršavanje biometeoroloških prilika, jača sparina, nesanica i lošije raspoloženje.

Vakula je kazao kako je i temperatura mora u lipnju dosegnula temperaturu kakvu rijetko dostiže, 27-28 °C. Smatra da se o tome treba govoriti i osvještavati ljude o klimatskim promjenama i nužnosti prilagođavanja na sve nestabilniju i topliju atmosferu. Ističe kako ljudi koji analiziraju temperature oceana i mora ukazuju na zatopljenje. Napominje da je problem u zagrijavanju atmosfere, oceana i zemlje.

'Sve skupa je složen i povezan sustav. A u toploj atmosferi, kad dođe do prodora vlage, dolazi do čudesa - stvaranja vertikalnih oblaka, minimalno pljuskova i grmljavine, ali i tuče. Takvu bismo situaciju mogli imati u potkraj subote, u noći sa subote na nedjelju i u nedjelju ujutro. Na udaru bi mogli biti Zagorje, Međimurje i Podravina. Vrlo će vjerojatno biti olujnih procesa', upozorio je.

'Ovo je realnost. Kao i kod covida - moramo se prilagoditi na 'novo normalno'. Temperaturni prosjek diljem Hrvatske od 1861. do 1990. bio je znatno niži od prosjeka za 1991.-2020. To se ne događa samo u gradovima, to se događa i na Zavižanu. Nastavit ćemo se zagrijavati jer ništa ne poduzimamo', naglasio je Vakula.

Upozorio je da stručnjaci upozoravaju na povećanje temperature za 1,5 °C na globalnom nivou - što je alarmantno.

'Prognoze koje su upozoravale na iznadprosječno ljeto i veliku vjerojatnost suše se ostvaruju. Prema najnovijim prognozama za srpanj i kolovoz, ta priča stoji. Prognoze za jesen daju umjereniju temperaturu i povećavaju vjerojatnost za oborinu. Međutim nema signala da će se najesen nadoknaditi manjak vode koji imamo. Imat ćemo problem sa sušom, ali i temperaturom koja će biti prosječna, možda i viša. A ni u prognozi za šest mjeseci ne vidi se da bi neki mjesec mogao biti jako hladniji od prosjeka', najavio je Vakula.

Dodao je kako dugoročnije prognoze moramo uzeti uz veliki oprez. Naime nepredvidljiva atmosfera rezultat je globalnog zagrijavanja.