'Kao i prosinac - i siječanj je u Hrvatskoj bio barem malo topliji od prosječnoga, ali uz znatno manje oborine. Znatnije promjene gotovo sigurno neće biti ni u bližoj budućnosti, a prema trenutačno važećim prognozama - vjerojatno ni u daljoj. Ali naravno, riječ je o dugoročnijim prognozama koje su manje pouzdane od onih za tjedan dana unaprijed', navodi glavni meteorolog HRT-a Zoran Vakula osvrćući se na protekle mjeseca, ali i one koji dolaze
Prema preliminarnim analizama, koje tek trebaju potvrditi klimatolozi Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), srednja mjesečna temperatura zraka diljem Hrvatske u siječnju bila je barem malo viša od višegodišnjih srednjih vrijednosti, ali unatoč ponegdje čak i rekordno toplih prvih šest dana siječnja, ne i odviše, u većini krajeva od 0,1 °C do 1 °C, a u sjevernima i do 2 °C viša od prosjeka. Stoga će klimatološka ocjena biti uglavnom 'normalno' te vjerojatno samo ponegdje 'toplo', piše glavni meteorolog HRT-a Zoran Vakula.
Napominje kako je ukupna količina oborina u siječnju posvuda bila manja od klimatološkog srednjaka, zamjetnije na Jadranu i u unutrašnjosti Istre i Dalmacije, ali ponegdje i u istočnoj Hrvatskoj i Podravini.
vezane vijesti
U kišomjeru meteorološke postaje na Bilogori pokraj Pitomače izmjerili su samo 10 mm oborine, odnosno 10 litara kiše po četvornome metru, a u Osijeku još manje - samo 8 litara. 9 mm je izmjereno u Pazinu i Makarskoj, na splitskom Marjanu 7, a u Hvaru samo 3 litre po četvornome metru. Stoga će klimatološke ocjene biti većinom 'vrlo suho' i 'suho', a samo ponegdje 'normalno', kao primjerice u dijelu središnje Hrvatske, navodi dalje Vakula.
Ovaj meteorolog navodi kako je srednja temperatura zraka od 1. prosinca do 31. siječnja u većini krajeva od 0,5 °C do 2 °C viša od prosječne za ova dva zimska mjeseca. Sudeći prema trenutačno najvjerojatnijim prognozama šansa za hladnu veljaču je vrlo mala, ali naravno - postoji. Njezina je prevrtljiva ćud odavno znana, kao i nedovoljna pouzdanost prognoza za mjesec i više dana unaprijed.
'Stoga se ne može jamčiti, ali se može s umjerenom do velikom vjerojatnosti prognozirati kako će i srednja sezonska temperatura zraka ovogodišnjega proljeća i ljeta biti barem malo viša od prosječne. I pritom se, naravno, ne smije zaboraviti kako se ponekad ostvaruju i malo vjerojatne prognoze, posebice kod dugoročnog prognoziranja.
Premda nesavršene, i unatoč napretku posljednjih desetljeća - još daleko od idealnih - takve znanstveno utemeljene prognoze pouzdanije su od onih 'starinskih', temeljenih na izrekama, narodnim 'mudrostima' i kojekakvim 'prorocima', među koje se može ubrojiti i u mnogim svjetskim medijima osobito početkom veljače puno spominjani svizac Phil iz Punxsutawneyja u Pennsylvaniji.', piše Vakula dodajući kako 'Philovu prognozu o nastavku zime u SAD-u ili dolasku proljeća' će neki pokušati primijeniti i na druge krajeve svijeta, zaboravljajući pri tome da u njima postoje 'meteorolozi' iz životinjskog svijeta, medijski manje 'razvikani'.
'U Hrvatskoj i okolici, primjerice, slavuji, mušice, jazavci, medvjedi...', ukazuje Vakula.
„Na Svečnicu medved ide z luknje glet: Če je vuni lepo, se još globle zakopa.“
„Koliko dana prije Svijećnice slavuj poje, toliko poslije mukne, jer studen nastupi.“
„Ako na Svijećnicu lete mušice, poslije ćeš nositi rukavice.“
„Ako na Svijećnicu zlo je vrijeme, tada jazavac iz jame izljeze van jer se ne boji više zime; ako sunce grije još veće zima nastupljuje.“
To su samo neke od narodnih izreka koje je od zaborava sačuvao i objavio u knjizi "Pučko vremenoslovlje" pokojni mr. sc. Milan Sijerković - jedan od naših legendarnih meteorologa, a vezani su za Svijećnicu koja se obilježava 2. veljače.
