Popularni prognostičar HRT-a Zoran Vakula iznio je kakav je ostatak ljeta pred nama, ali i kakvo nas vrijeme očekuje ove jeseni. Svoju dugoročnu prognozu najavio je: 'Premda su u ovo doba godine vrućina i sparina uobičajene, dosadašnji dio ljeta diljem je Hrvatske među najtoplijima u znanoj povijesti mjerenja, a unatoč osvježenju početkom sljedećega tjedna - i kolovoz će vrlo vjerojatno biti iznadprosječno topao. Sudeći prema dugoročnim prognozama - i jesen!'
Prognostičar HRT-a Zoran Vakula svoju prognozu za ostatak ljeta, ali i kakvo nas vrijeme očekuje ove jeseni započeo je s 'hladnim' proljećem i 'vrućim' ljetom.
'Iako 'veza' iz naslova nije pravilo - ove nam se godine upravo to događa. Proljeće - prema klimatološkom računanju od 1. ožujka do 31. svibnja - po ocjenama klimatologa DHMZ-a bilo je većinom 'hladno', ponegdje i 'vrlo hladno', kakvo mjestimice nije bilo u posljednjih čak i tridesetak godina. Štoviše, na mnogobrojnim je hrvatskim meteorološkim postajama bilo među 20 najhladnijih u povijesti mjerenja.
vezane vijesti
Uslijedio je lipanj, koji kao da je želio nadoknaditi manjak topline - i potvrditi dugoročne prognoze za ljeto - pa je bio većinom 'vrlo topao' i 'ekstremno topao' - jedan od u većini Hrvatske 5 najtoplijih u povijesti, pri čemu je na nekim meteorološkim postajama izmjerena rekordna najviša dnevna temperatura zraka za te postaje u lipnju. Novi srpanjski rekord od 42 °C u Goveđarima na Mljetu klimatolozi DHMZ-a tek trebaju potvrditi, kao i ponavljanje rekordnih 38,7 °C u Makarskoj, te znatno manje važne, ali zanimljive rekorde na pojedine nadnevke - primjerice, u Splitu je ovogodišnji 8. srpnja bio najtopliji u usporedbi s ostalima od 1948. godine, a u Zagrebu se to dogodilo s 13. i 30. srpnja.', naveo je u svojoj dugoročnoj prognozi Zoran Vakula za HRT.
Dalje je naveo kako se već sada može zaključiti kako je srednja srpanjska temperatura zraka diljem Hrvatske bila iznadprosječno visoka, i to većinom za 1 do 3 °C viša od klimatološkog prosjeka iz trenutačno važećeg razdoblja od 1981. do 2010. godine.
'Stoga će klimatološke ocjene biti uglavnom 'toplo' i 'vrlo toplo', ponegdje možda i 'ekstremno toplo'. Pritom će, nakon detaljnije provjere podataka i analize, ponegdje ovaj srpanj vjerojatno biti 4. najtopliji u povijesti, primjerice na Zavižanu, te u Osijeku i Splitu, a na postaji Zagreb Maksimir i 'brončani' na listi najtoplijih - odmah iza onih 2012. i 2015. godine.
Srednja temperatura zraka od 1. lipnja do 31. srpnja ponegdje je još iznimnija! U Osijeku i Zagrebu čak i rekordna! Pri čemu valja spomenuti kako podaci u Maksimiru postoje od 1949. godine, a u Osijeku čak od 1899.! U Gospiću pak od 1873. - a ovogodišnje je razdoblje lipanj-srpanj drugo najtoplije, odmah iza istoga 2003. godine. Iznadprosječno topla i jesen?!
Dugoročne prognoze daju veliku vjerojatnost nastavka iznadprosječne topline, i to ne samo u kolovozu, nego i tijekom jeseni - koja prema klimatološkom računanju traje od 1. rujna od 30. studenoga. Ali naravno, to ne znači da će svi dani i tjedni biti topliji od prosjeka - za očekivati je i barem povremena hladnija razdoblja. Također, ne smije se zaboraviti kako je riječ o mjesečnim i sezonskim prognozama, koje su znatno manje pouzdane od onih kratkoročnijih. Uostalom, one za proljeće mnoge koji ih prate prilično su razočarale...
Razočaravajuće su i dalje prognoze oborine, posebice onima koji žude za njihovom preciznošću u vremenu i prostoru, čak i više dana, pa i sati unaprijed. A pogotovo više tjedana i mjeseci. No, ako se razumije njihova 'lokalnost', tada ne treba čuditi kako će srpanj zbog ukupne mjesečne količine oborine ponegdje dobiti klimatološku ocjenu 'sušno', primjerice u Komiži, gdje je palo samo pola litre kiše po metru kvadratnom, ali i 'ekstremno kišno', kao primjerice u Senju, gdje je samo poneka litra nedostajala do novog srpanjskog rekorda...', naveo je Vakula.
