Posljednjeg dana srpnja u Hrvatskoj je registriran 13.571 liječnik u javnom sektoru, dok je posljednjeg dana 2018. godine u javnom dijelu zdravstvenog sustava radilo 13.733 doktora medicine, objavio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), pozivajući se na podatke Nacionalnog registra pružatelja zdravstvene zaštite. Hrvatska je, dakle, u sedam mjeseci ostala bez 162 liječnika u sustavu javnog zdravstva, što znači da je gotovo svakog dana 'izgubljen' po jedan doktor
Prema podacima Nacionalnog registra pružatelja zdravstvene zaštite i podacima objavljenim na internetskoj stranici HZJZ-a, u Hrvatskoj je prošle godine bilo ukupno 15.047 doktora medicine. Razlika od 11 posto između zaposlenih u javnom sektoru i ukupnog broja zaposlenih u zdravstvu odnosi se na broj zdravstvenih radnika zaposlenih u privatnom sektoru.
Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore, nedavno je upozorio na novi aspekt ovog problema: 'Mladi liječnici ne vide perspektivu u hrvatskom sustavu. Posljedica toga je da danas čak i u najvećim zagrebačkim klinikama nedostaje različitih specijalista. Prije pet godina to bi bilo nemoguće!'
vezane vijesti
Prije dvije i pol godine Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) u otvorenom pismu predsjednici Kolindi Grabar Kitarović upozorila je da će masovan egzodus liječnika opustošiti ponajprije manje razvijene sredine u Hrvatskoj, u kojima je već tada registrirano 200 bolničkih odjeljenja bez zakonskog minimuma liječnika po odjelu.
Prema tadašnjim podacima Svjetske zdravstvene organizacije, a bilo je to uoči velikog vala iseljavanja liječnika u inozemstvo, jedino su Crna Gora, BiH i Albanija u Europi imale manje liječnika na sto tisuća stanovnika od Hrvatske. 'Da dosegnemo prosjek EU-a od 330 liječnika na 100.000 stanovnika, nedostaje nas najmanje 4300', pisali su bolnički liječnici još u ožujku 2017.
Iz HZJZ-a objašnjavaju da podatke o zaposlenicima u sustavu zdravstva dostavljaju zdravstvene ustanove, trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti i zdravstveni radnici privatne prakse, a prikupljaju se temeljem Statističkog istraživanja na temelju neposrednog prikupljanja podataka – Istraživanja o ljudskim resursima u zdravstvu – te temeljem Zakona o zdravstvenoj zaštiti (Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite).
>>> Razlika u službenim brojkama koliko je liječnika u Hrvatskoj; za čak 1434
'Kada govorimo o Nacionalnom registru pružatelja zdravstvene zaštite, tada govorimo o zdravstvenim radnicima koji su u radnom odnosu u sustavu zdravstva, što je razlika u metodologiji primjerice prema broju licenciranih zdravstvenih radnika, a kojima raspolažu komore u zdravstvu. Podaci kojima raspolažu i koje najčešće objavljuju komore u zdravstvu odnose se na broj licenciranih zdravstvenih radnika, onih koji imaju važeće odobrenje za samostalan rad. To mogu biti i oni zdravstveni radnici koji su u mirovini, a koji još imaju važeću licencu ili oni koji ne rade u zdravstvenom sustavu, a imaju licencu. Zbog toga su podaci komora o broju licenciranih veći od onih koji su u radnom odnosu u zdravstvu', navode u HZJZ-u.
