'Za Inu je 2008. bila posebna jer je do jeseni te godine stabilno poslovala, budući da su cijene nafte i plina bile prihvatljive. U listopadu iste godine za Inu su nastupile teškoće zbog pada cijena nafte i plina, a dodatni problem je bio i osigurati kredite kod banaka', kazao je Aldott.

Svjedok je dodao da je Ina u razdoblju od 2003. do 2008. radila na projektima naftnih polja u Siriji, Jadranskom moru i rafinerijama nafte, što je trebalo dodatno kreditirati kod banaka.

'Nakon financijske krize prihodi Ine su značajno pali. S druge strane, Ina je prodavala domaći zemni plin, ali ga je i uvozila. Domaći plin je prodavan po fiksnim i stabilnim cijenama, dok je uvozni plin nabavljan po tržišnoj cijeni. Nastale su financijske poteškoće koje su se odražavale na kratkoročne poslove, a velike projekte, poput naftnih polja u Siriji, nije bilo moguće zaustaviti jer su dogovoreni s tamošnjom vladom', rekao je svjedok.

Aldott je dodao da se pred kraj 2008. stanje u Ini pogoršalo i da je bilo nužno osigurati da kompanija uredno podmiruje svoje obaveze.

'Trebalo je smanjiti troškove, što nije lako u kratkoročnom periodu, a razmišljalo se i o odgodi nekih plaćanja. Jedina alternativa bila je razdvajanje poslovanja koje je stvaralo gubitke kako bi Ina bankama pokazala da je sposobna vraćati kredite. Izdvajanje plinskog biznisa kao najbolje rješenje učinilo se i najvećim dioničarima u Ini', zaključio je Aldott.

Ponovljeno suđenje Sanaderu i Hernadiju počelo je na zagrebačkom Županijskom sudu 23. listopada 2018. godine, a Sanader je tada odbacio sve optužbe, kao i na prvom suđenju na kojem Hernadi još nije bio optužen.

Osim za primanje 10 milijuna eura mita, kako bi Mađarima prepustio upravljačka prava u Ini, bivši premijer je optužen i da je s Hernadijem dogovorio izdvajanje nerentabilnog dijela plinskog poslovanja iz Ine. Optužnicom je predloženo i da Sanader, ako ga se osudi i presuda postane pravomoćnom, državi vrati 10 milijuna eura.