Ona je pak u razgovoru za Jutarnji list navela kako nije baš najtočnije da joj prijete smrću, ali da je točno da se oko nje izmišljaju afere, blate njeni ljudi, a čak kažu i da se ne češlja.

Prije odlaska u Tiranu Vlahutin je bila zamjenica veleposlanika Željka Kuprešaka u Beogradu, obnašala je visoku funkciju u misiji OESS-a na Kosovu, pa se ponovno vratila u Beograd da bi je Ivo Josipović, kad je postao predsjednik imenovao zamjenicom savjetnika za vanjske poslove, a potom i osobnom izaslanicom za jugoistočnu Europu.

Dubrovkinja na privremenu radu u Tirani u Zagrebu je, na Filozofskom fakultetu, diplomirala komparativnu književnost i engleski jezik, na Harvardu u SAD-u završila je master razinu studija javne uprave, s užom specijalizacijom međunarodne sigurnosti i rješavanja konflikata. Majka je maloljetne kćeri i trenutno u drugom braku s Vladom Azinovićem, Sarajlijom, ekspertom za terorizam i sigurnosna pitanja.

Potkraj osamdesetih radila na Radiju 101, gdje se zadržala do početka rata 1991. godine, kad prelazi u Ministarstvo za informiranje. Nakon toga, sudjelovala je u radu Bassiounijeve komisije UN-a, a od 1994. do 1997. radila je kao analitičarka u timu za strategiju Međunarodnog kaznenog suda za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji.

Od 1999. godine zaposlena je u Ministarstvu vanjskih poslova RH, kao diplomatkinja u političkom odjelu Veleposlanstva RH u Washingtonu, načelnica Analitike i političkog planiranja u MVP-u od 2000. do 2004., nakon čega odlazi u beogradsko veleposlanstvo.

Joško Klisović, koji je s Vlahutin imao prilike raditi, opisuje je kao osobu koja ono što govori - to i radi. 'Ako se to nekom ne sviđa, onda u takvoj situaciji nije teško doći u konflikt s različitim osobama, pa tako i s onima iz podzemlja', kazao je Klisović.

Smatra da je u svom radu iznimno analitična i da joj ideja ne nedostaje. 'Ponekad je samo te ideje trebalo staviti u pravi kontekst i osmisliti kako ih realizirati da se ne zapali više vatri nego što bi trebalo, a da se rezultat u konačnici ostvari', diplomatski opisuje Klisović.

Diplomatski izvori opisuju je kao moćnu, izrazito spretnu osobu koja zna kako se igraju zakulisne igre. Dok je bila zamjenica u Beogradu, dodaju, nije bila u najidiličnijim odnosima s tadašnjim veleposlanikom Kuprešakom.

'Ono što joj se mora priznati jest da odnose na Balkanskom poluotoku ima u malom prstu i da je tu doma. Rijetko tko je mogao dobiti u bilo koje doba tadašnjeg srpskog predsjednika Borisa Tadića, a ona je mogla. To govori da ima utjecaj i znanje. Ne bi me začudilo da jednog dana bude kandidatkinja za predsjednicu države ili da preuzme Ministarstvo vanjskih jer biti veleposlanik za njezinu ambicioznost je premalo', napominje naš diplomatski izvor.

Za boravka u Beogradu provaljeno joj je u stan, što se tumačilo kao poruka tamošnjih sigurnosnih službi, a da je bila pod posebnim povećalom, sjeća se i njen bivši šef Ivo Josipović. 'Znam da je bila pod posebnom prismotrom službi. Radila je vrlo efikasno svoj posao povezujući moj i ured i predsjednika Tadića. Tada je stekla povjerenje druge strane', prisjetio se Josipović. Napomenuo je da je riječ o vrhunski obrazovanoj, iznimno poduzetnoj osobi koja ima stalnu inicijativu.

'Neke moje najvažnije inicijative poput Brdo – Brijuni i dovođenje Angele Merkel dobrim dijelom su i njena zasluga. Nije osoba koja će kimati glavom, vrlo je lojalna savjetnica, ali kako je imala primjedbi na nešto, ona bi to jasno rekla. Stoga, ako je ozbiljno zagrizla u Tirani, a poznajući je ne sumnjam da jest, ne čudi me da su joj prijetili', kazao je Josipović.

U knjizi 'Zagreb Indoors, Dnevnik, 2005.-2009.' Radivoja Cvetičanina, srpskog veleposlanika u Zagrebu u navedenom periodu, koja predstavlja njegov privatni WikiLeaks, Vlahutin, u to vrijeme zamjenicu veleposlanika u Beogradu, opisao je kao 'hrvatsku Matu Hari kakvu bi srpska diplomacija trebala imati u Zagrebu'.

Od nekih drugih njezinih nekada bliskih suradnika, koji su željeli ostati anonimni, doznajemo da nisu iznenađeni prijetnjama u Albaniji jer je njezina pozicija takva da predstavlja EU i vrši određene pritiske na tamošnje vlasti, a s druge strane i njen stil rada je takav da je vrlo je direktna.

Naš sugovornik napominje da je dosta dugo trajalo da dobije zvanje veleposlanice, ali da je uz veliku upornost, volju, ali i politički poguranac Josipovića i bivše ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić u tome uspjela iako zapravo nikad nije radila veleposlanički posao i vodila tako puno ljudi ispod sebe, oko 70, kao što je slučaj sada.

'No, njezina je karijera strelovito napredovala i pitanje je koje su joj konačne ambicije', zaključio je naš izvor.