Iako je odavno poznato to da vlade najvećih svjetskih izvoznica nafte s područja Perzijskog zaljeva troše pozamašne svote novca u Washingtonu za lobiranje, konzultiranje i razne usluge trusta mozgova u promicanju određene društvene i gospodarske politike, ovih dana objavljeno izvješće Washington Posta otkriva da je u posljednjem desetljeću značajno poraslo zapošljavanje bivših američkih visokopozicioniranih časnika i najviših državnih dužnosnika u prebogatim monarhijama Perzijskog zaljeva.

Dnevni list došao je do zapanjujućih rezultata o angažmanu američke vojne elite tek nakon što je tužio vladu u Washingtonu zbog uskraćivanja informacija. List se, naime, pozvao na federalni Zakon o slobodi informiranja koji omogućuje potpuno ili djelomično objavljivanje podataka koje američka vlada prethodno nije otkrila. Dvogodišnje čekanje redakcije se isplatilo pa je list dobio na uvid čak 4000 dokumenata o savjetničkim ulogama nekoć visokopozicioniranih časnika.

Spomenuti zakon, inače, ima devet izuzetaka o tome kada se ne može primijeniti, primjerice kada informacije štite interese poput osobne privatnosti, nacionalne sigurnosti i provođenja zakona, a izmjenjuje se svake godine radi revizije popisa iznimki. Uz to, zakon se često opisuje kao skup normativnih akata države koji omogućuje Amerikancima da upoznaju vladu i njezin stav o raznim pitanjima koja izravno ili neizravno utječu na državu. Stoga se posve legitimno postavlja pitanje zašto je redakcija američkog lista toliko dugo čekala na odgovore o angažmanu američkih vojnih umirovljenika.

Prednjače Trumpovi ljudi

Utjecajni dnevnik otkrio je da je čak 15 američkih umirovljenih generala i admirala izravno radilo s ministarstvom obrane Saudijske Arabije, kojem je na čelu Mohamed bin Salman, prijestolonasljednik čvrste američke saveznice koji ujedno kontrolira vladu svog oca, kralja Salmana bin Abdulaziza. List je također razotkrio da je 280 američkih vojnih umirovljenika, u pravilu časnika, zatražilo dopuštenje za rad u Ujedinjenim Arapskim Emiratima na konzultantskim poslovima. Obje države, podsjetimo, predvode koaliciju koja ratuje u Jemenu, u kojem se već godinama odvija najveća svjetska humanitarna katastrofa koju međunarodna javnost uglavnom zanemaruje, a što ponajviše govori o utjecaju bogatih arapskih monarhija.

Najviše pozicionirani časnik u izvješću lista bio je umirovljeni general Marinskog zbora SAD-a James Mattis, a služio je kao ministar obrane u mandatu bivšeg predsjednika Donalda Trumpa. Podaci koje je dobio dnevnik otkrivaju da je 'Ludi Pas', kako glasi nadimak veterana Prvog i Drugog zaljevskog te Rata u Afganistanu, tijekom 2015. bio vojni savjetnik u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Dvije godine kasnije Trump ga povlači iz mirovine i imenuje ministrom obrane, a na toj poziciji provest će iduće dvije godine.

Prikupljeni dokumenti pokazuju da je umirovljeni general-pukovnik Michael Flynn, koji je kratko bio Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost, prikupio 449.807 dolara iz ruskih i turskih izvora i to godinu dana nakon svojeg umirovljenja. Flynnov rad za strane vlade izašao je na vidjelo nakon što je snimljen kako sjedi pored ruskog predsjednika Vladimira Putina na svečanosti u Moskvi povodom 10. obljetnice TV kanala Russia Today, propagandnog ogranka Kremlja. Televizijska kuća platila je Flynnu 38.557 dolara da otputuje u Moskvu i održi kratak govor. Kasnije je o tome lagao pred istražiteljima FBI-ja, no Trump ga je svejedno pomilovao. Također, jedan zrakoplovni pukovnik je tražio i dobio dozvolu da preuzme posao vrijedan 300.000 dolara kao izvršni direktor u tvrtki za lansiranje satelita sa sjedištem u SAD-u, ali u većinskom vlasništvu ruske vlade.

Robert Tyrer, supredsjednik Cohen Group, konzultantske tvrtke sa sjedištem u Washingtonu u kojoj Mattis radi kao viši savjetnik, rekao je za Washington Post kako je bivši ministar obrane savjetovao Emirate o 'operativnim, taktičkim, informacijskim i etičkim aspektima' vojnih operacija, ali da nije tražio niti prihvatio honorar vlade UAE-a osim naknade za putne troškove. Među angažiranim časnicima bio je i umirovljeni marinski general James L. Jones, savjetnik za nacionalnu sigurnost bivšeg predsjednika Baracka Obame, a koji je radio sa saudijskom vladom od 2017. godine. Izvješće je otkrilo da je Jones dodatno angažirao desetak bivših visokih dužnosnika Pentagona, uključujući Williama Cohena, ministra obrane u administraciji nekadašnjeg predsjednika Billa Clintona.

Posebno se traže piloti helikoptera i aviomehaničari

Jones posjeduje dvije konzultantske tvrtke koje su imale ugovore o savjetovanju saudijskog ministarstva obrane, a nakon objavljivanja popisa savjetnika rekao je Washington Postu da mu se obratila vlada u Rijadu 'sa željom da joj se pomogne u transformaciji tamošnjeg ministarstva obrane'. Prema listu, Jonesa je za savjetničke usluge izravno zamolio saudijski prijestolonasljednik. Istraga je također otkrila da je nekoliko nekadašnjih službenika Pentagona nastavilo raditi s kraljevstvom nakon ubojstva kolumnista Washington Posta i londonskog portala Middle East Eyea Džamala Kašogija, kojeg su ubili saudijski agenti u konzulatu te zemlje u Istanbulu u listopadu 2018.

Najveću pozornost privukli su iznosi za koje radi elita iz Pentagona. Iako su u izvješćima skriveni identiteti namještenika, dokumenti pokazuju da honorari dosežu i sedmeroznamenkasti broj. Isti podaci ukazuju na to da su četiri neimenovana nižerangirana umirovljena časnika zarađivala 200.000 do 300.000 dolara godišnje u zamjenu za savjete saudijskom ministarstvu obrane. Usporedbe radi, poručnik u američkoj vojsci godišnje zaradi u prosjeku oko 121.00 dolara, a general s četiri zvjezdice primi oko 191.00 dolara godišnje plaće.

Objava vošingtonskog lista pokazala je da su Saudijska Arabija i UAE posebno tražili američke pilote helikoptera, koji su zarađivali oko 200.000 dolara godišnje, i aviomehaničare, koji su, bez prekovremenog rada, primili 120.000 dolara godišnje. Doznalo se i da je jednom umirovljenom generalu ratnog zrakoplovstva bila ponuđena savjetnička pozicija u azerbajdžanskom ministarstvu obrane za 5000 dolara dnevno! Otkriveno je i to da je Rijad angažirao bivšeg časnika najelitnijih mornaričkih specijalaca na svijetu (Navy SEALs) za godišnju plaću od 258.000 dolara, a indonežanska rudarska kompanija plaćala je 500 dolara dnevno umirovljenom naredniku marinaca koji je pružao prijevozničke savjete.

Šef američke tajne službe radio za planera Kašogijeva ubojstva

Ipak, najviše zabrinutosti izaziva podatak da je Keith Alexander, nekadašnji direktor Nacionalne sigurnosne agencije (NSA) i načelnik Zapovjedništva za kibernetički prostor (Cyber Command), dogovorio sa Saudijcima da će njegova konzultantska tvrtka IronNet Cybersecurity obučiti tamošnje časnike za kibernetičko ratovanje koje nadgleda Saud al Katani, utjecajni pomoćnik saudijskog prijestolonasljednika. Katani je, inače, nadgledao mrežu hakiranja i nadzora prijestolonasljednikovih kritičara, uključujući Kašogija, a američko ministarstvo financija nametnulo mu je sankcije označivši ga kao planera i izvršitelja mučkog ubojstva saudijskog novinara.

Prema saveznom zakonu SAD-a, umirovljenom vojnom osoblju zabranjeno je primati bilo što vrijedno od stranih vlada, što bi moglo kompromitirati njihovu prisegu na vjernost Sjedinjenim Državama. No Kongres je 1977. dopustio Pentagonu i State Departmentu izuzeća od zakona. Washington Post je primijetio da ne postoji propisana kazna za kršenje zakona i da je njegova provedba 'gotovo nepostojeća'.

Novinarska istraga izazvala je ozbiljnu zabrinutost o manjku kontrole nad angažmanom nekadašnjih časnika i dužnosnika, osobito stoga što je otkriveno da je nekolicina njih pregovarala o poslovima sa stranim vladama dok su još bili na aktivnoj dužnosti. Od 2015. godine čak 95 posto umirovljenih časnika koji su se prijavili za rad za strane vlade dobilo je dopuštenje Pentagona, a dobar dio njih javno se pohvalio svojim savjetničkim angažmanom u zemljama Zaljeva na Linkedinu. Zbog takve nonšalancije s pravom se postavlja pitanje o razini povjerenja države u časnike s velikim brojem tajnih informacijama, kojima može prići bilo koja država koja je spremna platiti određeni iznos.

Brigadni general Patrick Ryder, tajnik za tisak Pentagona, rekao je u odgovoru na novinsko izvješće da vojni umirovljenici kao građani SAD-a mogu slobodno tražiti zaposlenje prema vlastitom nahođenju, ali da određeni standardi ipak vrijede.

U pripremi zakon protiv stranog utjecaja

'Postoje politike, postoje zakoni, postoje propisi. Oni su dobro uspostavljeni i to je nešto o čemu se obrazuju dužnosnici ministarstva obrane. Isto se očekuje od vojnih umirovljenika', poručio je Ryder tijekom nedavne konferencije za novinare održane u Pentagonu nakon objave šokantnih podataka. Reagirao je i State Department te je objasnio da to državno tijelo kontrolira prijave za zapošljavanje rezervista i vojnih umirovljenika za rad u inozemstvu. Takve prijave, prema Kodeksu State Departmenta, odobrava američki državni tajnik i jedino njegov potpis omogućava takav angažman.

Analitičari upozoravaju da ova otkrića pojačavaju zabrinutost za to u kojoj su mjeri strane zemlje, uključujući mnoge s autoritarnim vladama, proširile svoj utjecaj na američke institucije. Valja podsjetiti da je umirovljeni američki general John Allen odstupio s mjesta predsjednika think tanka Instituta Brookings ranije ove godine nakon što su savezne vlasti otkrile da je nezakonito lobirao za Katar. Milijarderu i šefu Trumpova inauguracijskog fonda Tomu Barracku trenutno se sudi zbog optužbi za nezakonito lobiranje kod Trumpove administracije u ime Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Kako bi se pozabavili nekim od ovih problema, skupina američkih zakonodavaca je u lipnju predstavila novi zakon koji bi, ako se usvoji, prisilio think tankove i konzultantske organizacije, koje su oslobođene plaćanja poreza, da objave iznose darova stranih vlada. Prijedlog, nazvan zakon o borbi protiv stranog utjecaja, također bi nametnuo doživotnu zabranu američkim dužnosnicima da lobiraju za strane subjekte.

Republikanski kongresnik Jim Banks također je predstavio nacrt zakona kojim se pokušava zatvoriti dugogodišnja rupa u zakonu i zahtijeva od stručnjaka koji svjedoče u Kongresu da otkriju strane doprinose isplaćene 'bilo kojem neprofitnom subjektu u kojem je svjedok zaposlen'. Dok trenutna pravila u Zastupničkom domu nalažu da svjedoci tijekom saslušanja moraju otkriti veze svoje organizacije s financiranjem iz inozemstva, Banksov zakon uklonio bi pravilo koje dopušta svjedoku da ne otkriva osobnu zaradu u nekom od takvih aranžmana. Vodeći američki političari zasad ne komentiraju otkrivene unosne angažmane, a isti stav zauzela su veleposlanstva Saudijske Arabije i Ujedinjenih Američkih Emirata u SAD-u, ali i prozvani časnici i dužnosnici. Nesumnjivo, riječ je o novinarskom otkriću koje je uzdrmalo Pentagon u najnezgodniji mogući trenutak, u kojem su tenzije zbog aktualne situacije s Kinom i Rusijom najviše u posljednjih nekoliko desetljeća. No hoće li se taj problem uspješno riješiti, najviše ovisi o Kongresu, čiji su članovi poznati po svojim lobističkim angažmanima.